Opozicija vladi francuskog premijera Francois Bayroua dobija na zamahu, što povećava vjerovatnoću da bi mogla biti oborena već sljedećeg mjeseca. Francuska imovina pala je drugi dan zaredom, pri čemu je CAC 40 pao za 1,9 odsto, a razlika između francuskog i njemačkog desetogodišnjeg duga ide ka najširem zatvaranju od aprila.
Prema riječima Antonio Barrosaa i Jean Dalbarda iz Bloomberg Economics, "izgleda da su opozicione stranke odlučne da se usprotive prijedlogu. Ako se ne predomisle, vlada će pasti". Tri najveće opozicione partije u Nacionalnoj skupštini Francuske - krajnje desni Nacionalni skup, ljevičarska Nepokorena Francuska i Socijalisti - već su naznačile da će glasati protiv prijedloga, što bi primoralo vladu na ostavku.
Time se francuske fiskalne brige iznenada vraćaju u fokus pažnje investitora, u trenutku kada evropske zemlje poput Italije ostvaruju relativan napredak u obuzdavanju deficita. Ova kriza ostavlja francuskog predsjednika Emmanuel Macrona u teškoj poziciji sa malo održivih opcija. Mogao bi imenovati novog premijera ili ponovo postaviti Bayroua i nadati se da bi mogli sastaviti vladu koja bi nekako opstala bez novog mandata, ili bi mogao raspustiti parlament i rizikovati jačanje opozicije. Novi izbori nosili bi opasnost daljeg slabljenja njegove već krhke pozicije u Nacionalnoj skupštini - što se upravo dogodilo nakon vanrednih izbora koje je raspisao prošle godine.
"Izglasaćemo nepovjerenje vladi", rekao je u utorak na televiziji BFM Boris Vallaud, lider Socijalističke partije u Nacionalnoj skupštini. Socijalistički poslanik Philipp Brun bio je još direktniji: "ono što će se dogoditi 8. septembra je prikrivena ostavka", rekao je, misleći na datum glasanja o povjerenju.
Bloomberg
Ako bi Macron imenovao novog premijera, ostalo bi otvoreno pitanje kako vlada može da progura nepopularni budžet, koji je već srušio prethodnog premijera, Michel Barniera. Jedna od mogućnosti bila bi pokušaj da se pridobije socijalista ili bivši socijalista radi podrške te partije. To je djelimično bilo i razmišljanje kada je prošlog decembra imenovan Eric Lombard za ministra finansija, iako je Bayrou kasnije preuzeo direktniju kontrolu nad pripremama budžeta.
Odluka da raspusti parlament i raspiše nove izbore vjerovatno bi unijela najveću neizvijesnost i rizik za vladu. Macron je već 2024. raspisao vanredne izbore kako bi ojačao podršku u Skupštini, ali je time doživio težak poraz, dok je Nacionalni skup Marine Le Pen postao najveća partija u donjem domu prvi put u istoriji.
Bayrou sada traži glasanje o povjerenju kako bi konsolidovao podršku u parlamentu za 44 milijarde evra (51 milijardu dolara) u mjerama smanjenja troškova i povećanja poreza, koje smatra ključnim za izbjegavanje fiskalne katastrofe. Predložio je i ukidanje dva državna praznika, što je izazvalo podsmijeh opozicije.
Premijer je rekao da je Macron pristao da parlament bude sazvan ranije kako bi vlada mogla da predstavi svoj plan i sprovede glasanje o povjerenju.
Francuska se, za razliku od drugih zemalja evrozone, bori da popravi javne finansije nakon ogromnih rashoda za podršku ekonomiji tokom pandemije i inflacione krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Državni revizor kritikovao je Macronovu vladu zbog gubitka kontrole nad budžetom posljednje dvije godine usljed prevelikog optimizma u pogledu poreskih prihoda i rasta, kao i nesposobnosti da spriječi rast rashoda.
U tom periodu, administracija je više puta odustajala od dugoročnih ciljeva smanjenja deficita i sada očekuje da će tek do 2029. godine uspjeti da se vrati u granice EU od 3 posto BDP-a.
Trošak duga naglo raste, jer prodaja obveznica povećava troškove zaduživanja. U ponedjeljak je Bayrou rekao da će godišnji troškovi servisiranja duga nadmašiti sve ostale rashode, uključujući obrazovanje, i dostići 66 milijardi evra ove godine i "najbolje" 75 milijardi 2026.
Na radiju France Inter u utorak, Lombard je rekao da je zemlja trenutno na putu da ispuni budžetski deficit od 5,4 odsto BDP-a za ovu godinu. Dodao je da bi u slučaju pada vlade troškovi zaduživanja Francuske premašili italijanske "u roku od 15 dana”, ističući da bi Francuska "bila posljednja od 27 EU članica".
Bloomberg
Francuske desetogodišnje obveznice sada su među najskupljima u evrozoni, već nadmašivši zemlje koje su nekada bile u centru evropske dužničke krize poput Grčke i Portugala.
Francuske akcije trpe udar od kada je Macron u junu prošle godine raspisao iznenadne izbore. CAC 40 je od tada pao za više od četiri odsto, dok je Stoxx Europe 600 porastao za oko šest odsto. "Investitori koji su ulagali u Evropu vjerujući da Njemačka na neki način predstavlja potencijal evrozone - pogriješili su", rekao je u utorak u intervjuu Vincent Juvyns, glavni investicioni strateg ING-a u Briselu. "Sada imamo dvobrzinsku Evropu, gdje neke zemlje poput Njemačke mogu da troše na rast, a druge nemaju izbora osim da konsoliduju javne finansije", dodao je.
Bayrou i Macron imaju manje od dvije nedjelje da konsoliduju podršku u parlamentu i izbjegnu dalju nestabilnost, što je težak zadatak imajući u vidu rastuću opoziciju. "Mogu priznati premijeru da je utvrdio da su budžet i finansijska situacija katastrofalni". rekao je socijalista Vallau. "To je nasljeđe g. Bayroua i Macrona", smatra on.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...