.webp){kind=icon}
Poplave već danima uzrokuju kaos u središnjoj Europi koja bilježi milijunske štete zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. U Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i južnoj Njemačkoj je ovih dana na snazi bio crveni alarmi, u dijelovima Austrije u ponedjeljak je bilo proglašeno izvanredno stanje, a vodeni val se u Hrvatskoj tek očekuje.
Poplave su u Rumunjskoj odnijele sedam života, šest osoba poginulo je u Poljskoj, pet u Austriji, a tri u Češkoj. Također, u Austriji, Češkoj i Rumunjskoj je ovih dana evakuirano tisuće ljudi, došlo je i do opsežnog prekida transportnih usluga, dok je opskrba strujom u mnogim gradovima i selima privremeno prekinuta.
Agencija za kreditni rejting Morningstar DBRS procijenila je štetu od poplava diljem srednje Europe na između nekoliko stotina milijuna do više od milijarde eura.
Istovremeno, osiguravajuće kuće država koje su najviše pogođene poplavama objavljuju iznose šteta. U ponedjeljak je poljski osiguravatelj PZU objavio da je primio više od tri tisuće zahtjeva povezanih s vremenskim prilikama kroz vikend, što je devet puta više od uobičajenog. Prema procjenama brokerske kuće Ipopema, ti zahtjevi za odštetom mogli bi smanjiti dobit PZU-a za deset posto, prenosi Bloomberg.
I češko udruženje osiguratelja procjenilo je osiguranu štetu na oko 670 milijuna eura, što je najveća zabilježena šteta od početka stoljeća, a ovogodišnje poplave zauzele su drugo mjesto na ljestvici najskupljih prirodnih katastrofa u češkoj povijesti, nakon onih u 2002. godini, prenosi Hina. I Državno šumarsko poduzeće Lesy CR procijenilo je gubitak na više od osam milijuna eura, a velika šteta zabilježena je i na prometnoj infrastrukturi s obzirom na to da su mnogi mostovi uništeni ili su neupotrebljivi.
Također, šteta u Slovačkoj procijenjena na oko 20 milijuna eura.
Hina
Šteta od poplava u Hrvatskoj
Situacija s poplavama u Hrvatskoj zasad nije eskalirala, iako se vrhunac vodenog vala očekuje u idućih sedam do deset dana. No stručnjaci naglašavaju kako se scenariji iz srednje Europe u Hrvatskoj ne očekuju.
Ipak, poplave u Hrvatskoj nisu strani pojam. Snažan vodeni val poharao je dijelove Hrvatske prošle godine u kolovozu, a štete od prirodnih nepogoda, među kojima su i poplave, prije dvije su godine iznosile oko 251 milijarde eura, prema istraživanju šteta kao posljedica prirodnih nepogoda koje su proveli Tajana Čop i Mario Njavro. Također, navode da je prosječni gubitak uslijed prirodnih nepogoda u svim hrvatskim županijama u 12 godina (do 2022. godine) iznosio više od 13 milijuna eura.
Inače, podaci o štetama od prirodnih nepogoda bilježe se u Registru šteta koji vodi Ministarstvo financija. U njega se unose sve štete koje su posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Hrvatske. Prema podacima iz Registra, u 2023. godini najviše prijavljenih šteta bilo je u Virovitičko-podravskoj županiji u iznosu od 60,89 milijuna eura. Odmah iza su Karlovačka županija s 18,64 milijuna eura prijavljenih šteta, Bjelovarsko-bilogorska županija s 14,03 milijuna eura te Koprivničko-križevačka sa 16,83 milijuna eura.
Od županija koje imaju prijavljene štete, najmanje ih je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj vrijednost prijavljenih šteta za 2023. godinu iznosi 719,2 tisuće eura. Također, ukupna vrijednost šteta u prošloj godini iznosila je 162,43 milijuna eura.
Inače, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, broj prirodnih nepogoda u svijetu povećao se zadnjih 50 godina, pa je očekivano i da raste vrijednost šteta. Od 1980. do 2020. godine ukupne štete od klimatskih promjena na području zemalja članica Europskog gospodarskog prostora (EEA) iznosile su od 450 do 520 milijardi eura.
Hina
Brojni stručnjaci krive upravo klimatske promjene za trenutne događaje i općenito sve ekstremnije vremenske uvjete. Naime, ciklona koja je uzrokovala te događaje posljedica je ljetnih vrućina, koje su ove godine bile na najvišoj razini otkad je mjerenja, a prema mišljenju European Climate and Health Observatoryja, organizacije koja je nastala u partnerstvu Europske komisije i Europske agencije za okoliš (EEA), rizik od poplava raste upravo zbog klimatskih promjena te je izgledno da će nastaviti rasti za regije diljem Europe.
