Iran je tokom noći sa subote na nedjelju lansirao više od 300 dronova i projektila na Izrael, od kojih je 90 posto presretnuto i oboreno. Nakon iranskog napada očekuje se skok cijene nafte. Obavezna vojna služba, poznata i kao vojni rok, godinama je predmet žustre rasprave u Adria regionu. Da li se vraća? Svjetska banka smanjila prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine. U ovoj godini se u BiH očekuje inflacija od 4,2 posto.
Ovo je 5 vijesti za početak dana:
Napad Irana na Izrael
Iran je u subotu uvečer lansirao više od 300 bespilotnih letjelica i krstarećih i balističkih projektila na Izrael, od kojih je 90 posto oboreno. Napad je završen u nedjelju ujutro bez težih posljedica budući da su Izrael i njegovi saveznici presreli i oborili većinu projektila. To je prvi put da je Iran napao Izrael s vlastitog teritorija. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da najoštrije osuđuje napad, a izraelski zvaničnici su upozorili da je to "ozbiljna i opasna eskalacija" iz Teherana. Ipak, nije bilo riječi da će uzvratiti Iranu, koji je i obećao napad na Izrael nakon što je njegova ambasada u Siriji pogođena projektilima 1. aprila, ubivši sedam iranskih oficira. Iran je rekao da neće vršiti daljnje napade, ako izostane snažna reakcija Izraela.
Prve reakcije tržišta na napad Irana umjerene, očekuje se skok cijene nafte
Reakcija tržišta relativno je umjerena na napad Irana na Izrael jer se u nedjelju ujutro procjenjivalo kako neće doći do daljnje eskalacije sukoba. Ipak, očekuje se skok cijene nafte pri otvaranju tržišta danas prije nego se cijene uravnoteže. Rizik direktnog iranskog napada na Izrael već je barem djelomično bio uračunat u cijenu nafte. Brent je ovaj mjesec poskupio 3,5 posto, premašujući 90 dolara po barelu prvi put od oktobra. Međutim, dionice u arapskom svijetu su u padu. Glavna berza Saudijske Arabije pala je za 1,2 posto, kao i kuvajtske dionice. Saudijska Arabija je izrazila "duboku zabrinutost zbog vojnih eskalacijskih događaja u regiji".
Uvodi li se u regionu obavezni vojni rok
U ovom trenutku, formalne korake u smjeru ponovnog uvođenja obavezne vojne službe preduzeli su politički lideri Srbije i Hrvatske. Te dvije države su prve u Adria regionu koje su odlučile da u donekle izmijenjenom obliku vrate vojni rok za građane. I u Beogradu i u Zagrebu razmatra se period vojnog roka u trajanju od tri mjeseca, što je relativno kratka obaveza, dok nije jasno koji će broj mladića uopšte biti regrutovan i da li će morati da im se pridruže i djevojke.
Svjetska banka smanjila prognozu rasta BDP-a BiH
Svjetska banka smanjila je u martu prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za 0,2 postotna boda u odnosu na prognozu iz januara. Očekuje se da će BDP BiH rasti 2,6 posto u 2024. dok se za 2025. očekuje rast od 3,3 posto. Procjenjuje se da je ekonomija BiH u 2023. rasla 1,9 posto.
Očekivana inflacija u BiH 4,2 posto
Predstavnici finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini smanjili su projekcije očekivane inflacije za 2024. i 2025. godinu. Pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja impliciraju pozitivne tendencije cjelokupne privrede. Očekivana agregirana inflacija u martovskom krugu ispitivanja za 2024. godinu iznosi 4,2 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su, prema decembarskom anketiranju koje provodi Centralna banka BiH, učesnici predviđali prosječnu inflaciju 5,8 posto za 2024. godinu.
Šta se još čitalo tokom vikenda...
Kako se Kinezi preko Nikole Jokića probijaju na tržište sportske opreme
Cyber-stručnjaci u Srbiji: Šta rade i zašto ih toliko nedostaje?
Da li su Louis Vuitton i Dior mikro tašne spas za industriju luksuza?
Slijedi...
Sedmicu počinjemo analizom analitičkog tima Bloomberg Adrije. U enormnom spektru instrumenata na tržištu kapitala, svoje mjesto danas nalaze i oni direktno povezani s procesom dekarbonizacije. Konkretno, investitori mogu ulagati u ETF-ove kojima je aktiva najviše sastavljena od kompanija ambiciozno angažiranih u zelenoj agendi. Ipak, put do nultih emisija dug je, skup i trnovit.
S obzirom na to da je Njemačka najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, pozitivni signali koji dolaze iz industrije najveće evropske ekonomije svakako su dobra vijest za bh. kompanije. Danas čitajte i šta bi kraj krize u Njemačkoj donio industriji i kompanijama u BiH.
.webp){kind=icon}
