Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2017-2021. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine ubijeno je 30 žena. U periodu od rujna 2019. do studenog 2022. godine ubijeno je najmanje 14 žena od strane sadašnjih ili bivših partnera ili bliskog srodnika. Gender Centar FBiH izražava najoštriju osudu i zabrinutost povodom ubistva žene u Sarajevu kao još jednom u nizu femicida kojima svjedočimo u našem društvu.
U četverogodišnjem periodu samo jednom nasilniku nadležni sudovi su izrekli mjeru privremenog lišavanja slobode i zadržavanja, iako su, primjera radi, samo u 2022. godini za 278 osoba izrečene mjere zabrane približavanja žrtvi.
Femicid predstavlja najekstremniju formu rodno zasnovanog nasilja. To je ubistvo učinjeno prema osobama ženskog spola, motivirano spolom žrtve, mizoginijom, osjećajem superiornosti i nadmoći nad ženama, u čijoj osnovi su štetni rodni stereotipi o ulogama žena i muškaraca, a povezan je i sa drugim oblicima nasilja prema ženama.
Fena
Femicid najčešće nije incident već je posljedica dugotrajne izloženosti raznim oblicima nasilja od strane počinioca. Uzroci nasilja nad ženama povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama.
Prisutnost vatrenog oružja u domu jedan je od faktora koji povećava rizik od femicida. Na žalost ponovo svjedočimo senzacionalističkim medijskim naslovima u kojima stoji "usmrtio suprugu nakon što ga je napustila", što samo podupire stavove o neravnopravnom odnosu moći i poimanju žene kao vlasništva muškarca, priopćili su iz Gender centra.
"Ovim povodom ističemo ozbiljnost svake prijave nasilja u porodici", dodali su. "Neodgovarajući odgovor na prvu prijavu nasilja u porodici povećava rizik od ponovnog činjenja nasilja i većih posljedica po žrtvu, ali i samo društvo."
Prema istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici. Međutim, 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem.
Fena
Gotovo polovina žena u BiH (48 posto) iskusila je neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje, od svoje petnaeste godine. Preciznije rečeno, skoro četiri od deset žena (38 posto) izjavile su da su iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje od petnaeste godine od partnera ili nepartnera (FBiH: 36 posto, RS: 39 posto).
U periodu od 2019-2022. godine ukupan broj žena žrtava nasilja u porodici za Federaciju BiH iznosio je 8.038, a muškaraca 2.256, što znači da od ukupnog broja žrtava nasilja u porodici žene čine 78 posto. Najozbiljnija posljedica nasilja u porodici su slučajevi femicida koji predstavlja ubistvo žene od strane muškarca motivisano mržnjom i osjećajem nadmoći.
Istanbulska konvencija zahtjeva da nadležni organi provode procjenu rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja i podrške, uzimajući u obzir u svim fazama postupka i činjenicu da učinioci nasilja posjeduju vatreno oružje odnosno imaju pristup vatrenom oružju, kao i procjenu rizika za djecu.
.webp){kind=icon}
