U Europskom parlamentu u srijedu je održana rasprava o ulasku Hrvatske u Schengen. Zastupnici bi u četvrtak trebali glasati, nakon čega ostaje još samo potvrda Vijeća Europske unije. To se, pak, očekuje početkom prosinca.
Hrvatska bi tako prvog siječnja ušla u zajednički prostor kojim se slobodno kreće više od 400 milijuna ljudi. Podsjećamo, Hrvatska je na marginama sastanka Vijeća ministara za pravosuđe i unutarnje poslove 12. ožujka 2015. godine predala Izjavu o spremnosti Republike Hrvatske za početak postupka šengenske evaluacije.
Tijekom sinoćnje rasprave velika većina zastupnika podržala je Hrvatsku, prenosi HRT. Osim Hrvatske, i Bugarska i Rumunjska trenutno su u procesu pridruženja.
"Schengen očekuje Hrvatsku. Već dugo hrvatski narod čeka. I sada je došao trenutak za posljednje korake prema europskoj integraciji. Hrvatska je pokazala da je potpuno spremna za ukidanje kontrole na unutarnjim granicama", rekao je Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u šengensko područje.
Šengensko područje trenutno obuhvaća većinu zemalja članica Europske unije (EU), osim Hrvatske, Bugarske, Cipra, Irske i Rumunjske. U šengenskom području su i Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje nisu članice EU.
Podsjećamo, ulaskom Hrvatske u Schengen zonu 1. januara postoji izvjesna opasnost za BiH da će se zakomplicirati prelazak ljudi, kao i robe, bez obzira na to da li je riječ o kvarljivoj ili nekvarljivoj robi, tako da je neophodno osposobiti još jedan granični prijelaz s kompletnim inspekcijskim nadzorom, rekao je ranije predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Više: 'Ulazak Hrvatske u Šengen komplikuje prelazak robe na granici BiH'
Marinković je izjavio da Schengen podrazumijeva administriranje na poseban način svih onih koji su registrirani za prelazak granice, te da su iz tog razloga zamolili kolege iz Hrvatske privredne komore da pomognu u identifikaciji tih problema, s obzirom na to da su oni bili u istoj poziciji donedavno, kada je Slovenija bila u Schengenu, a Hrvatska nije.
"Željeli smo od njih da čujemo kakve su probleme imali i način na koji su ih rješavali, kako bismo mogli pravovremeno našim nadležnim organima skrenuti pažnju na to te predložiti mjere za način rješavanja tih problema", rekao je Marinković i dodao da se uskoro očekuje sastanak s predstavnicima Hrvatske privredne komore.
--- Pisanju pomogla Svjetlana Šurlan
.webp){kind=icon}
