SAD: Promet nafte kroz Hormuz slabi iranski uticaj

Komercijalni pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz naglo je porastao tokom proteklih nekoliko sedmica, pri čemu je podrška američke vojske doprinijela povećanju protoka nafte na više od 10 miliona barela dnevno, rekao je jedan američki zvaničnik.

Obnavljanje saobraćaja uslijedilo je nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao privremeni mirovni sporazum s Iranom i predstavlja značajan oporavak u odnosu na period kada je rat gotovo paralizirao prolaz kroz moreuz. To je iznenadilo Teheran i pokazalo da Iran sada ima manje mogućnosti da obustavi plovidbu kroz ovaj strateški prolaz, što je podstaklo i nedavne napade u području oko Hormuškog moreuza, rekao je zvaničnik koji nije želio biti imenovan jer je govorio o internim procjenama.

Iran je tokom sukoba stekao značajnu pregovaračku prednost tako što je ograničio plovidbu kroz Hormuški moreuz, što je podstaklo Trumpa da prihvati prekid vatre i pregovore, pošto su smanjenje zaliha sirove nafte i nagli skok cijena energenata učinili rat politički neodrživim. Iranske vlasti i dalje tvrde da će zadržati određenu kontrolu nad pomorskim saobraćajem i čak nagovijestile da bi pojedini brodovi ubuduće mogli plaćati naknade za prolazak.

I prije primirja, SAD je poduzeo mjere kako bi oslabile kontrolu Teherana nad Hormuškim moreuzom. Višeslojna vojna zaštita pod koordinacijom Centralne komande SAD-a, uključujući zračne i pomorske snage, ulila je brodarskim kompanijama povjerenje u to da mogu prevoziti naftu južnim dijelom moreuza, bliže obali Omana, rekao je američki zvaničnik.

Podatak o protoku od 10 miliona barela dnevno uglavnom je u skladu s podacima o pomorskom saobraćaju koje je ranije objavio Bloomberg.

Plovidba kroz Hormuški moreuz jedno je od ključnih pitanja u indirektnim pregovorima koji se ove sedmice vode u Kataru između američkih pregovarača Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera i iranskih predstavnika. Sudbina iranskog nuklearnog programa, kao i mogućnost Teherana da kontrolira saobraćaj kroz Hormuz, među glavnim su temama razgovora.

Prema tom zvaničniku, SAD traži od Irana da se pridržava odredbi memoranduma o razumijevanju, koje se odnose na pomorski saobraćaj, i da postigne dugoročni sporazum kojim se garantira nesmetan komercijalni tranzit. Memorandumom se predviđa besplatan prolaz tokom perioda pregovora od 60 dana, a zatim će se razgovarati o tom pitanju nakon tog roka. Trump i američki državni sekretar Marco Rubio rekli su da bi i uvođenje brodarina i naknada za pomorske usluge bilo neprihvatljivo u konačnom sporazumu.

Iran još nije javno prihvatio zahtjeve SAD-a u vezi s moreuzom.

Bloomberg

Iran je prošle sedmice napadom dronom na kontejnerski brod pod zastavom Singapura prekršio uslove koje je postavio SAD. Taj incident pokrenuo je talas uzvratnih napada koji su ozbiljno doveli primirje između dvije zemlje u pitanje.

Trumpova odluka da obustavi daljnje napade i omogući nastavak pregovora predstavlja najnoviji znak da on ne želi rizikovati dodatne ekonomske posljedice rata. Američki predsjednik je izjavio da ne želi biti zapamćen kao Herbert Hoover, koji je bio predsjednik tokom sloma berze 1929. godine, što je pokrenulo Veliku depresiju.

Analitičari su upozorili da bi takvi ekonomski i politički razlozi mogli ohrabriti Iran da produži pregovore, što bi potencijalno umanjilo mogućnost Trumpu da iznudi ključne ustupke od Teherana. Obnavljanje saobraćaja kroz Hormuški moreuz predstavlja povratak na stanje prije nego što su SAD i Izrael započeli rat, a ne novi proboj u pregovorima.

Ipak, administracija smatra da su prošlosedmični napadi dokaz da Iran pokušava ponovo uspostaviti kontrolu nad moreuzom nakon što je shvatio da su mu sada ograničene mogućnosti da blokira saobraćaj, kaže američki zvaničnik.

Iran zbog ograničenih kapaciteta da prati saobraćaj daleko od svoje obale, ima ograničen uvid u aktivnosti u južnom tranzitnom koridoru, zbog čega je relativno kasno shvatio koliki je zapravo obim protoka nafte u toj regiji, izjavio je zvaničnik.

Prije rata, kroz Hormuški moreuz je prolazila otprilike petina svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, pri čemu je u prosjeku dnevno prolazilo 20 miliona barela sirove nafte i goriva. Sada, s najmanje 10 miliona barela dnevno, zajedno s oko pet miliona koji prolaze kroz alternativne pravce, tokovi se približavaju uobičajenim nivoima.

Uprkos tome, neće biti lako navesti Iran da odustane od svoje namjere da kontrolira ovaj moreuz. Glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf izjavio je u utorak za državnu televiziju da suverenitet nad ovim koridorom pripada Iranu i Omanu. Iako je šef diplomatije Omana poručio da planovi za Hormuz ne podrazumijevaju uvođenje "tranzitnih taksi", ta zemlja je prenijela evropskim zvaničnicima da bi određene naknade ipak mogle biti neophodne, prenio je Bloomberg.

Brodarske kompanije, predstavnici naftne industrije i drugi učesnici upozorili su da bi bilo kakve brodarine ili naknade koje se predstavljaju kao takve bile neprihvatljivo kršenje međunarodnog prava i opasan presedan, jer bi mogle podstaknuti uvođenje sličnih taksi u drugim pomorskim pravcima.

Brodovi su nastavili ploviti kroz moreuz i nakon razmjene vatre između SAD-a i Irana, što ukazuje na to da raste povjerenje u američku poziciju i uvjerenje da je domet Irana ograničen. Obnavljanje saobraćaja možda je također podstaknuto očekivanjima da će Iran izbjegavati napade koji bi mogli imati katastrofalne ekološke posljedice, rekao je američki zvaničnik.

U napadu na teretni brod prošle sedmice, naprimjer, oštećen je navigacioni komandni dio broda, takozvani most, ali nije bilo žrtava, pa je brod mogao nastaviti putovanje.