Predsjednici SAD-a i Rusije Donald Trump i Vladimir Putin sastaju se na Aljasci kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini, pri čemu se Putinov prijedlog mjesta sastanka vidi kao pokušaj da se dopadne Trumpovim instinktima u vezi s nekretninama. Trump je pohvalio Putina, rekavši da je "genije", a čini se da dvojica lidera uživaju u opuštenom odnosu, pri čemu Putin često Trumpa oslovljava samo sa "Donald", dok je Trump s njim razgovarao najmanje šest puta otkako se vratio u Bijelu kuću.
Dvojica predsjednika ne susreću se prvi put - prethodno su zajedno bili na samitu u Hamburgu, Helsinkiju i Osaki, gdje su razgovarali o ruskom miješanju u izbore i o sukobu u Ukrajini. Neobično ličan odnos između Donalda Trumpa i Vladimira Putina imao je mnoge bizarne obrate od posljednjeg puta kada su bili sami u sobi bez svjedoka.
Njihov prvi samit poslije sedam godina počinje iznenađujućim i simbolički značajnim izborom Aljaske kao mjesta sastanka predsjednika SAD-a i Rusije. Dok se sastaju kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini, Kremlj prijedlogom da se pregovori održe u američkoj saveznoj državi koja je nekada pripadala Rusiji pokazuje Putinovu lukavu strategiju da se direktno obrati Trumpovim interesima za nekretnine i pokuša da sklopi veliki dogovor, isključujući druge strane.
Tokom svog prvog mandata, Trump nije krio svoje divljenje prema snažnom lideru, a otkako se vratio u Bijelu kuću, razgovarao je s njim najmanje šest puta. "Putin je sa mnom prošao kroz pakao", rekao je Trump ukrajinskom predsjedniku Volodymyru Zelenskom tokom njihovog poznatog sukoba u Ovalnoj sobi.
Putin je poznat po tome da iz nestašnog tona brzo prelazi u prijeteći. Nakon što su njegovi "mali zeleni ljudi" 2014. godine anektirali Krim, na pitanje jedne penzionerke da li će vratiti Aljasku, odgovorio je u svom tipičnom stilu zadirkivanja: "Šta će vam Aljaska? Tamo je takođe hladno. Hajde da se ne uzbuđujemo oko toga".
Trump dobija fudbalsku loptu od Putina u Helsinkiju 2018. godine.
Chris Ratcliffe/Bloomberg
Svijet se dramatično promijenio od katastrofalnog samita 2018. godine u Helsinkiju, kada je Trump stao na Putinovu stranu naspram sopstvenih zvaničnika u vezi s ruskim miješanjem u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump u drugom mandatu djeluje vidno samouvjerenije i sve je frustriraniji zbog Putinove taktike odugovlačenja. Putin je na vlasti više od četvrt vijeka, ali je dugotrajan rat u Ukrajini narušio njegovu auru nepobjedivosti.
Ako sudimo po nezaboravnim trenucima s njihovih prethodnih susreta, samit zakazan za petak obećava političku dramu bez obzira na ishod. Evo nekih od najzapaženijih trenutaka:
Hamburg, Njemačka – G-20, jul 2017.
Glavno pitanje prvog većeg sastanka Trumpa i Putina bilo je uloga Rusije u miješanju u izbore 2016. godine, u kojima su ankete favorizovale Hillary Clinton. Američke obavještajne agencije imale su dokaze o ruskoj kampanji dezinformacija usmjerenoj na pomaganje Trumpu, koji je bio iznerviran time što se dovodila u pitanje legitimnost njegove pobjede. Moskva je tvrdila da je Trump prihvatio Putinovo poricanje bilo kakvog ruskog učešća.
Ruski upadi u Ukrajinu, koji su tada bili ograničeni na Krim i istočni dio zemlje, bili su sporedna tema u bilateralnom sastanku koji je trajao više od dva sata. Stvari su krenule neobičnim tokom na večeri za lidere i njihove supruge u koncertnoj dvorani Elbphilharmonie na obali rijeke Elbe. Na kraju obroka, Trump je prišao Putinu i razgovarao s njim neformalno sat vremena. Bez bilješki. Bez pomoćnika.
Jedini zapis ovog razgovora potiče od ruskog prevodioca iz Kremlja. Trump je kasnije kritikovao izvještaje koji su ovaj drugi susret okarakterisali kao tajnovit, iako je javno objelodanjen tek nakon što su ga opisali drugi učesnici večere.
Trump i Putin u Vijetnamu
Vietnam News Agency/AFP/Getty Images
Da Nang, Vijetnam – APEC, novembar 2017.
Putinov glavni motiv da otputuje u Vijetnam – umjesto da pošalje nižerangiranog zvaničnika – bio je susret s Trumpom. Kremlj je tek po dolasku saznao da je Trump odlučio da otkaže sastanak. Američki predsjednik je kasnije pristao na susret "u hodu". Putin je bio uvrijeđen ovim postupkom.
On je krivicu za izostanak detaljnijeg razgovora pripisao sukobu u rasporedu i poslao upozorenje: "Ovo je imalo veze s rasporedom gospodina Trumpa, mojim rasporedom i određenim protokolarnim formalnostima koje naši timovi, nažalost, nisu uspeli da usklade. Biće kažnjeni zbog toga."
U Moskvi su neki krivili Trumpov tim za pokušaj da umanji političku štetu od kontroverzne večere u Hamburgu. Drugi su smatrali da je Trump bio pod pritiskom da ne djeluje previše popustljivo prema Putinu dok su američki zakonodavci i obavještajne službe nastavili istragu o ruskom uticaju na izbore 2016. godine.
Helsinki, Finska – Samit, jul 2018.
Nakon razgovora s Putinom od oko dva sata, Trump je šokirao čak i članove sopstvene partije izjavom da više vjeruje Putinu nego američkim obavještajnim agencijama u njihovoj procjeni ruskog miješanja u izbore.
Po povratku kući, uslijedile su gotovo jednoglasne osude njegovog nastupa. Republikanski senator John McCain izjavio je da "nijedan prethodni predsjednik nikada nije sebe ponizio tako potpuno pred tiraninom". Postojao je dvostranački pritisak da se pooštre američke sankcije Rusiji.
Moskva je, s druge strane, pozdravila ton i ishod razgovora. Putin je rekao da su dvojica lidera "započela put ka pozitivnim promjenama". Tokom sastanka, Putin je tajno predložio Trumpu održavanje referenduma u dijelovima istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista. Trump je kasnije javno odbio ideju, iako je Putin ipak sproveo plan nakon svoje invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada Trump više nije bio na vlasti.
U Helsinkiju je Trump pozvao Putina u Washington na jesen te godine, ali se taj susret nikada nije dogodio.
Susret u Parizu
Ludovic Martin/Getty Images
Pariz, Francuska – obilježavanje primirja u Prvom svjetskom ratu, novembar 2018.
Bilo je mnogo spekulacija o tome da li će Trump i Putin imati suštinski sastanak na marginama međunarodne komemoracije završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine. John Bolton, tadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su planirali susret. Kremlj je javno umanjivao mogućnost razgovora, iako se Putin sastao s Boltonom nekoliko sedmica ranije.
Vikend je bio kišovit. Trump i Putin su išli u odvojenim kolima, preskočivši zajedničku šetnju s drugim svjetskim liderima do Trijumfalne kapije. Kada je Putin stigao na zajedničko fotografisanje, prvo se rukovao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, zatim s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a onda i s Trumpom.
Trumpovo odbijanje da se održi poseban sastanak s Putinom u Rusiji je viđeno kao uvreda, ali oprostiva.
Buenos Aires, Argentina – G-20, novembar 2018.
Bez susreta u Washingtonu i Parizu, Putin je bio siguran da će se sresti s Trumpom u Buenos Airesu. Trump je to potvrdio, ali je zatim otkazao sastanak putem objave na društvenim mrežama iz aviona, navodeći kao razlog rusko zarobljavanje ukrajinskih brodova i mornara kod Krima.
Ruski zvaničnici su bili zatečeni ovim potezom – njegovim drugim otkazivanjem sastanka s Putinom u manje od mjesec dana – a jedan ga je opisao kao "veoma loš". Putinov savjetnik za spoljnu politiku Yuri Ushakov javno je tvrdio da "nema uvrede", iako je Kremlj ranije promovisao sastanak u Argentini.
Chris Ratcliffe/Bloomberg
Osaka, Japan – G-20, jun 2019.
Putin je morao da čeka do sljedećeg samita G-20 u Japanu kako bi se ponovo susreo s Trumpom, istog dana kada se američki predsjednik sastao i sa još četvoricom svjetskih lidera. Razgovarajući s novinarima prije sastanka, Putin je primijetio da se nisu vidjeli od Helsinkija."Imamo zaista, zaista dobar odnos", rekao je Trump.
Ovaj sastanak je održan samo dva mjeseca nakon što je američki specijalni tužilac Robert Mueller objavio svoj izvještaj od 448 strana o ruskom miješanju u izbore. Optužio je dvadesetak Rusa za aktivnosti na društvenim mrežama i hakovanje Demokratske stranke. Mueller je naveo da, prema politici Ministarstva pravde, ne može da optuži aktuelnog predsjednika za krivično djelo.
Na pitanje u Osaki da li će reći Putinu da se ne miješa u izbore 2020. godine, Trump je odgovorio: "Da, naravno da hoću". Zatim je nasmijan pokazao prstom na ruskog lidera i uputio mu šaljivo upozorenje: "Ne miješaj se u izbore". Putin se nasmijao. Takođe su se našalili na račun "lažnih vijesti", a Putin je uz osmijeh na engleskom rekao Trumpu: "Yes, we have it too".
Putin je pozvao Trumpa u Moskvu povodom 75. godišnjice pobjede saveznika u Drugom svjetskom ratu 2020. godine. Taj sastanak se nikada nije dogodio. Do 2020. godine svijet se zatvarao zbog pandemije koronavirusa. Trump je izgubio izbore, a Putin se povukao u duboku izolaciju, iz koje je izašao s mnogo neprijateljskijim stavom prema Zapadu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...