Donald Trump je nakon sastanka sa Xijem zvučao trijumfalno. Ali u svom prvom susretu s kineskim predsjednikom otkako se vratio na funkciju u januaru, američki predsjednik morao je dati bar onoliko koliko je dobio. Trump je izjavio da su dvojica lidera "razriješila" nesuglasice po jednom od najtežih pitanja i glavnom izvoru utjecaja Pekinga: pristupu rijetkim zemnim elementima, kojima je Kina bogata. "Nema nikakvih prepreka po pitanju rijetkih zemnih elemenata", rekao je u četvrtak u avionu Air Force One. "Nadam se da će taj izraz na neko vrijeme nestati iz našeg rječnika", dodao je.
Ono što je Trump predstavio kao pobjedu, zapravo je pristanak Kine da sačeka godinu prije nego što uvede širok spektar ograničenja na izvoz ključnih minerala, koji su od presudnog značaja za razne industrije. Međutim, nova ograničenja su i dalje u pripremi, a stara su još na snazi — što znači da će kompanije u SAD-u i van njega i dalje biti zavisne od Pekinga za ključne komponente potrebne za proizvodnju borbenih aviona, poluprovodnika i električnih automobila. Samo mnogo sveobuhvatniji sporazum između dvije najveće svjetske ekonomije mogao bi vjerovatno ukloniti tu prijetnju.
Štaviše, da bi dobio kinesku pauzu, Trump je morao ponuditi uzvratnu. SAD je pristao odgoditi planirano proširenje izvozne "crne liste", koja bi obuhvatila hiljade novih kineskih kompanija.
'Opasan presedan'
To je pokazalo koliko veća pregovaračka moć stoji na strani Kine u drugom Trumpovom mandatu. U suštini, SAD je sada prihvatio da poveže sopstvene restrikcije na izvoz visokih tehnologija, poput AI čipova, s kineskim kontrolama nad rijetkim zemnim elementima. Za neke jastrebe iz Washingtona, to znači prelazak rizične granice.
"Kineske kontrole nad rijetkim zemnim elementima bile su ogromna eskalacija i pokušaj da nas odvrate od uvođenja dodatnih ograničenja. Umjesto da uzvratimo, mi smo pristali ublažiti svoje mjere", rekao je Chris McGuire, stručnjak za Kinu i nove tehnologije koji je služio u Vijeću za nacionalnu sigurnost tokom Bidenove administracije i u State Departmentu do ovog ljeta.
"Mislim da se to nikada ranije nije desilo i da postavlja opasan presedan", dodao je McGuire. Sporazum u suštini predstavlja jednogodišnje primirje po pitanju novih kontrola, a pošto su američke mjere ciljanije i zahtijevaju češće ažuriranje da bi bile efikasne, to "više koristi Kini nego Sjedinjenim Državama".
Kina je prvi put uvela izvozne restrikcije za magnete od rijetkih zemnih elemenata u aprilu, a svoje nove, sveobuhvatne planove predstavila početkom oktobra. U međuvremenu su uslijedili mjeseci uzajamnih poteza i kontrapoteza. Uoči ovog sastanka Trump je pokušao da stekne prednost najavljujući mjere poput povećanja carina za 100 posto. Na kraju je povukao ne samo tu prijetnju, već i carine uvedene zbog uloge Pekinga u trgovini fentanilom, kao i takse za kineske brodove koji pristaju u američkim lukama, koje su sada odgođene na godinu dana.
Kao rezultat toga, predsjednikov cilj da pomoću trgovinskih barijera podstakne američke i druge proizvođače da napuste Kinu mogao bi pretrpjeti udarac. Ako se carina od 20 posto na fentanil prepolovi, kako je Trump najavio, prosječna stopa carina na kinesku robu će pasti na 31 posto, prema Bloomberg Economicsu. To je znatno ispod 50 posto carina koje SAD primjenjuje na mnoge proizvode iz Brazila i Indije, što čini proizvodnju u Kini privlačnijom, barem za sada.
Sve osim rijetkih zemnih elemenata
Sve ove ustupke Trump je dao dok mu se pregovaračka pozicija dodatno slabi. Vrhovni sud bi trebalo sljedeće sedmice da sasluša argumente u slučaju koji bi mogao dovesti do poništavanja većine njegovih novih carina, između ostalog i onih koje je uveo Kini. Niži sudovi već su presudili da je njegovo pozivanje na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima iz 1977. bilo nelegalno.
Naravno, ni Xi nije dobio sve što je želio. Trump nije pristao da odobri prodaju moćnih Nvidia Blackwell AI čipova Kini, što je ranije najavljivao kao mogućnost.
Nije bilo ni detalja o planovima da se Kini omogući veće investiranje u SAD, kao što je Trump podstakao u sporazumima s Japanom i Južnom Korejom.
Američki i kineski lideri planiraju seriju sastanaka 2026. godine. U međuvremenu, postoji rizik da obećanja data ove sedmice neće donijeti značajne promjene za industrije koje zavise od magneta od rijetkih zemnih elemenata, niti za kompanije koje pokušavaju uspostaviti alternativu Kini.
"Ovo primirje između Kine i SAD-a bilo je uglavnom o svemu osim o rijetkim zemnim elementima i trajnim magnetima", rekao je Wade Senti, predsjednik kompanije Advanced Magnet Lab Inc., koja proizvodi magnete u SAD-u za odbrambenu industriju i druge namjene. "Mislim da se rizik za vojsku, iskreno, nije promijenio još od početka juna", dodao je.
Licence
Stvarnost za industrije oružja, zrakoplovstva ili automobilske industrije koje zavise od uvoza rijetkih zemnih elemenata i magneta jeste da kineske izvozne kontrole i dalje oblikuju tržište. Kroz više pauza i primirja ove godine, u praksi se malo toga promijenilo.
Kineske procedure za odobravanje prodaje američkim firmama ostale su komplikovane. Kompanije su prijavljivale duže rokove za dobijanje izvoznih licenci, dok je Peking zahtijevao višestruka podnošenja dokumenata za svaku narudžbu. Utjecaj se osjetio i van SAD-a, jer sada i kompanije iz Njemačke i drugih zemalja moraju kineskim zvaničnicima dostavljati osjetljive podatke o lancima snabdijevanja da bi dobile licence.
Kinesko odgađanje novih izvoznih kontrola ipak donosi određeno olakšanje američkoj industriji. Moglo bi, naprimjer, pomoći nevojnoj proizvodnji da kupi ključne mašine potrebne za preradu i proizvodnju određenih rijetkih zemnih elemenata i magneta.
Drugi stručnjaci upozoravaju da bi Peking u praksi i dalje mogao da "zadržava licence", kao što je SAD činio s izvoznim dozvolama za čipove, što bi predstavljalo faktičko ograničenje.
Za ples je potrebno dvoje
Ljudi iz industrije također strahuju da je SAD ustupio Kini previše u zamjenu za samo privremenu pauzu, umjesto da postigne stvarne promjene u vezi s kontrolom rijetkih zemnih elemenata. Ukazuju i na to da, iako je Kina odgodila šire mjere, verzija iz aprila ostaje na snazi.
"Ako Kina i dalje zahtijeva od kompanija da podnose licence i ne rješava ih kao ranije, ovo možda ne znači mnogo napretka", rekla je Nazak Nikakhtar, bivša zvaničnica Ministarstva trgovine tokom prvog Trumpovog mandata, sada partnerica u firmi Wiley Rein, koja zastupa klijente iz industrije rijetkih zemnih elemenata, trajnih magneta i čipova.
Nad ovosedmičnim ishodom lebdi i činjenica da je SAD već ranije prerano proglašavao pobjedu po pitanju rijetkih zemnih elemenata i drugih pitanja vezanih za Kinu. Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer završio je rundu pregovora u Stockholmu u julu odlučno izjavivši: "Ne želimo više nikada razgovarati o magnetima", istakao je.
Također, stiče se utisak da Kina postaje sve bolja u suočavanju s Trumpom i korištenju svoje pregovaračke snage. "Peking je vodio tvrde pregovore, insistirajući da mu se plati za svaki ustupak koji napravi", rekla je Wendy Cutler, bivša američka trgovinska pregovaračica, sada u Asia Society Policy Institute. "Trump je pronašao ravnog sebi u Kini, koja je pokazala da i druga strana može igrati ovu igru", ocijenila je.
.webp){kind=icon}
