Glad u Gazi mijenja evropski odnos prema Izraelu

Uznemirujući prizori humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze, izraelska blokada stalnog dopremanja humanitarne pomoći, kao i odbijanje da izraelska vojska u potpunosti prekine vatru u ovoj palestinskoj enklavi doveli su do zaoštravanja stava pojedinih evropskih zemalja prema izraelskoj vladi i poziva da se prizna palestinska državnost.

Nakon francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je prošle sedmice na društvenoj mreži objavio da će Francuska u septembru priznati državu Palestinu na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, tu mogućnost je najavio i britanski premijer Keir Starmer, ali u vidu svojevrsne prijetnje izraelskoj vladi Benjamina Netanyahua jer je ugrožen mirovni proces ka stvaranju dviju država – izraelske i palestinske.

"Zato danas, kao dio ovog procesa ka miru, mogu potvrditi da će Velika Britanija priznati državu Palestinu u toku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru, ako izraelska vlada ne poduzme suštinske korake da okonča užasnu situaciju u Gazi, ne pristane na prekid vatre i ne obaveže se na dugoročni, održivi mir, oživljavajući izglede za rješenje o (stvaranju) dvije države", saopćio je Starmer u televizijskom obraćanju, dodajući da to uključuje i omogućavanje Ujedinjenim nacijama (UN) da ponovo pokrenu isporuku pomoći i jasno stavljanje do znanja da neće biti aneksija na Zapadnoj obali. "U međuvremenu, naša poruka teroristima Hamasa je nepromijenjena i nedvosmislena. Moraju odmah osloboditi sve taoce, potpisati prekid vatre, razoružati se i prihvatiti da neće igrati nikakvu ulogu u vladi Gaze".

Prijetnje priznanjem Palestine

I dok je Starmer najavio da će procjenu stanja napraviti u septembru, još nekoliko zapadnih zemalja saopćilo je u srijedu da razmatra promjenu svog stava prema Palestini. U zajedničkom saopćenju ministara vanjskih poslova Australije, Kanade, Finske, Novog Zelanda, Portugala, Andore i San Marina navedeno je da njihove zemlje razmatraju priznanje "kao suštinski korak ka rješenju o dvije države" i pozivaju i druge zemlje da im se pridruže.

Bloomberg   Keir Starmer

Oko 150 zemalja članica UN-a je već priznalo palestinsku državnost, ali među njima nije nijedna članica G7 industrijski najrazvijenijih zemalja, uključujući SAD, Francusku i Veliku Britaniju, koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a.

"Sada je trenutak da se djeluje", rekao je Starmer. "Vidimo gladne bebe, djecu preslabu da bi mogla stajati, slike koje će ostati s nama cijelog života. Patnja mora prestati".

Starmer se ranije zalagao za priznanje Palestine, ali u okviru strukturiranog procesa koji bi vodio ka trajnom miru i stvaranju dviju država, što ga je proteklih mjeseci izložilo jakim kritikama unutar njegove Laburističke partije u kojoj se smatra da on mora više pritisnuti Izrael da okonča svoje operacije u Gazi.

Rat, koji je pokrenut kada su Hamasovi teroristi napali Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi i otevši 250, doveo je do izraelske zračne i kopnene ofanzive na Pojas Gaze u kojem je, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze kojim upravlja Hamas, dosad ubijeno oko 60.000 Palestinaca, a uništeno 70 posto infrastrukture ove palestinske enklave.

U međuvremenu, došlo je do velike humanitarne krize u kojoj djeca umiru od gladi zbog toga što je Izrael do proteklog vikenda u potpunosti držao pod blokadom Pojas Gaze, sprječavajući nesmetano dopremanje hrane, lijekova pa čak i isporuke vode za piće.

Katastrofa pred našim očima

Iako je nakon jakih međunarodnih pritisaka Izrael proteklog vikenda pristao na povremene prekide vatre i isporuke humanitarne pomoći Palestincima, stručnjaci UN-a i dalje ističu da postoji ogromna potreba da se hranom, gorivom i lijekovima preplavi ova mala teritorija na kojoj živi oko 2,1 milion stanovnika od kojih je 90 posto raseljeno i po nekoliko puta.

 

Bloomberg  Dopremanje brašna u Pojas Gaze u toku povremenih prekida vatre

"Najgori mogući scenarij gladi trenutno se odvija u Gazi", istakli su prekjučer stručnjaci za sigurnost hrane, koje podržava UN, pozivajući na akciju usred neprekidnog sukoba, masovnog raseljavanja i gotovo potpunog kolapsa osnovnih usluga u ratom razorenoj enklavi.

Prema platformi IPC za analizu podataka u vezi s hranom, dva od moguća tri nivoa gladi su prekoračena u većem dijelu Gaze, a nivoi akutne neuhranjenosti u Gazi potvrđuju ponovljena upozorenja agencija za pomoć.

"Ovo je jasno katastrofa koja se odvija pred našim očima, na našim televizijskim ekranima", rekao je novinarima u Ženevi Ross Smith, direktor za vanredne situacije Svjetskog programa za hranu UN (WFP). "Ovo nije upozorenje, ovo je poziv na akciju. Ovo je drugačije od svega što smo vidjeli u ovom vijeku".

Prema analizi IPC-ja, jedna od tri osobe sada ostaje bez hrane danima, bolnice su također preopterećene i od aprila liječe više od 20.000 djece od akutne neuhranjenosti. Najmanje 16 djece mlađe od pet godina umrlo je od uzroka povezanih s glađu od sredine jula. Prema analizi stručnjaka ove platforme, do septembra se očekuje da će najmanje pola miliona ljudi biti u fazi katastrofe koju obilježavaju glad, siromaštvo i smrt.

Izraelci preispituju moralnost rata u Gazi

Da postoji svojevrsna prekretnica i u izraelskom javnom mnijenju te da sve više Izraelaca preispituje moralnost ovog izraelskog rata u Pojasu Gaze, prenosi i Bloomberg, navodeći nekoliko argumenata za takav utisak. Između ostalog, navodi se i to da je u vijestima na glavnom izraelskom TV kanalu, nakon priloga o tome kako se glad u Gazi prikazuje širom svijeta, voditelj podigao pogled i rekao: "Možda je konačno vrijeme da se prizna da ovo nije neuspjeh u odnosima s javnošću, već moralni neuspjeh".

Od prepiske na društvenim mrežama, preko medijskih komentara, do novih izvještaja izraelskih organizacija za ljudska prava, uočljivo je da se raspoloženje javnosti udaljava od snažne podrške vojnoj akciji na kojem insistira Netanyahuova vlada, naročito pojedini krajnje desničarski ministri.

Bloomberg Prekidi izraelske vatre u Pojasu Gaze samo povremeni

"Nakon masakra, bio je imperativ da se udari na Hamas svim snagama, čak i po cijenu civilnih žrtava", napisao je Nahum Barnea, kolumnista centrističkog dnevnika Yedioth Ahronoth. "Šteta u vojnim žrtvama, međunarodnom položaju Izraela i civilnim žrtvama raste. Hamas je kriv, ali Izrael je odgovoran".

I u konzervativnoj štampi, kao što je Jerusalem Post, mogu se pročitati kritike.

"Ono što je bio pravedan rat prije dvije godine sada je nepravedan rat i mora se okončati", napisao je Sherwin Pomerantz, koji vodi grupu za ekonomsko savjetovanje.

Promjene u javnoj debati u Izraelu primjetne su i na drugim poljima. Kada su odmah nakon početka rata advokati za ljudska prava u inozemstvu optužili Izrael za ratne zločine i genocidne namjere u Gazi, ove optužbe je uvjerljiva većina Izraelaca odbacila. Sada su, međutim, prvi put dvije izraelske grupe za ljudska prava – "B'Tselem" i Ljekari za ljudska prava Izrael - počele koristiti termin genocid za ono što se dešava u Pojasu Gaze.

Osim toga, u ponedjeljak su rektori pet izraelskih univerziteta poslali otvoreno pismo Netanyahuu, u kojem ga pozivaju da "intenzivira napore za rješavanje teške krize gladi koja trenutno pogađa Pojas Gaze".

"Kao i mnogi Izraelci, užasnuti smo scenama iz Gaze, uključujući bebe koje svakodnevno umiru od gladi i bolesti", napisali su rektori. "Kao narod koji je pretrpio užase holokausta, također snosimo odgovornost da koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo spriječili okrutno i neselektivno nanošenje štete nevinim muškarcima, ženama i djeci."

Netanyahu odbija kritike

I šef glavne izraelske opozicione stranke Yair Lapid je ovaj rat opisao kao katastrofu i neuspjeh, pozivajući Netanyahua da ga okonča i eliminira Hamas kroz saradnju s regionalnim silama, dok SAD uz Egipat i Katar pokušava oživjeti mirovne pregovore Izraela i Hamasa.

Grupa advokata i stručnjaka za međunarodno humanitarno pravo je u autorskom tekstu za francuski dnevni list Le Monde optužila Izrael da sistematski koristi "glad kao ratno oružje", osuđujući "zloupotrebu pomoći u svrhu etničkog čišćenja i genocidnu politiku koja se provodi protiv Palestinaca u Pojasu Gaze".

"Francuska i Evropska unija moraju kazniti one koji namjerno organiziraju glad ometajući pristup humanitarnoj pomoći i uvesti potpuni embargo na oružje Izraelu. Pored toga, Međunarodni krivični sud mora intenzivirati svoje istrage o ovim praksama i razmotriti podizanje optužnica protiv odgovornih za ovu organiziranu glad i genocid", ističu oni u članku.

Netanyahu i njegova vlada, pak, ne pokazuju znake promjene politike, tvrdeći da vode pravedan rat i da su priče o gladnoj palestinskoj deci "lažne".

Za jednu fotografiju izgladnjelog dječaka s vidljivim skeletom, objavljenu na naslovnim stranama širom svijeta, izraelske vojne vlasti su, bez dodatnih dokaza, saopćile da je riječ o djetetu s genetskom bolešću koja čini da mu kosti vire te da je evakuiran iz Gaze prije više od mjesec dana. Pored toga, vojska je distribuirala fotografije na kojima se navodno nalaze operativci Hamasa okruženi hranom i koji izgledaju zdravo.

"Vodimo pravedan rat, moralni rat, rat za naš opstanak", saopćio je izraelski premijer. "Nijedna zemlja na svijetu ne bi dozvolila da se na susjednoj teritoriji nastavi vladavina terorističke grupe koja je odlučna da je uništi, a koja je već prešla preko njenih granica u genocidnom napadu."

Netanyahuova vlada, ne samo što ne daje znake promjene politike, već njeni krajnje desničarski ministri pozivaju na aneksiju palestinskih teritorija u Pojasu Gaze, ali i Zapadne obale. Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich apelirao je na premijera da izvrši aneksiju Zapadne obale, navodeći da "nema prikladnijeg vremena" za to nego sada. Kako prenosi Jerusalem Post, on se žestoko usprotivio tome da kamioni s humanitarnom pomoći ulaze u Pojas Gaze jer, kako tvrdi, Hamas može da ih uzme i proda donesenu pomoć.

Kritike i od Trumpa

Iako je prošle sedmice osudio Macronovu odluku da prizna Palestinu kao "nevažnu", američki predsjednik Donald Trump se ovih dana pridružio kritikama izraelskih vlasti, iako je vatreni branilac Izraela. Kako prenosi BBC, na pitanje slaže li se s Netanyahuom da je "otvorena laž" reći da Izrael podstiče glad u Gazi, Trumpov odgovor je ukazivao na to da se ne slaže po ovom pitanju s izraelskim premijerom.

Bloomberg Emmanuel Macron i Friedrich Merz

 

"Ne znam... ta djeca izgledaju veoma gladno... to je prava glad, vidim to, i to se ne može lažirati", rekao je on novinarima na sastanku s britanskim premijerom Starmerom u Škotskoj, prenio je BBC. "Niko tamo nije uradio ništa veliko. Čitavo mjesto je haos... Rekao sam Izraelu da možda moraju uraditi drugačije".

Sličnu izjavu o gladi u Gazi ponovio je novinarima u predsjedničkom avionu na letu ka Washingtonu. Prizori gladne djece su utjecali i na zaoštravanje tona njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je istakao da akcije protiv civilnog stanovništva u Gazi krše humanitarne norme, ali da je važno "držati vrata otvorena za dijalog".

Zbog historijske odgovornosti za holokaust, Njemačka izrazito podržava Izrael, ali ovog puta i među njemačkim utjecajnim medijima se čuju pozivi na fundamentalnu promjenu njemačke politike prema Izraelu. Komentator sedmičnika Der Spiegel Matthieu von Rohr ističe da svako ko misli da zbog njemačke historije mora stajati uz Izrael čak i kada čini teške zločine, iskrivljuje ovu odgovornost.

 

Bloomberg   Donald Trump

"Njemačka vlada treba da obustavi izvoz oružja dok se rat ne završi", ističe on i dodaje da bi do daljnjeg njemačka vlada također trebalo da "okonča niz državnih posjeta, zagrljaja i simboličnih izjava lojalnosti Izraelu tokom kojih se pretvara da je sve kao što je uvijek bilo". "I mora podržati Međunarodni krivični sud – čak i kada poduzima mjere protiv članova izraelske vlade. Ovaj rat mora konačno da se završi".

Međutim, Kristiana Ludwig, dopisnica njemačkog dnevnika Sueddeutsche Zeitung za Izrael i palestinske teritorije, ističe da je još rano nadati se kraju rata, jer su novi koridori pomoći već izazvali masovne kritike unutar izraelske vlade, a i "Trump je učinio prekid vatre manje vjerovatnim svojim ljutitim izjavama protiv Hamasa prošle sedmice".

"Snabdijevanje civilnog stanovništva Gaze hranom trebalo bi da bude nešto što se podrazumijeva – nečinjenje toga bio bi zločin. I to samo po sebi neće ublažiti njihovu patnju, jer je većina njihovih domova, njihovih bolnica i infrastrukture Gaze uništena, a Izrael će ih nastaviti bombardovati", ističe ona.

I komentator austrijskog dnevnika Der Standard Kim Son Hoang ne vidi znake da će se začarani krug gladi i blokada okončati.

"Kako stvari stoje, naravno, premalo je pomoći da se ublaži velika patnja u Gazi. Da bi se to dogodilo, pomoć bi morala biti dostupna kroz sve moguće kanale. Ali to je malo vjerovatno s obzirom na to da Izrael ne pokazuje znake popuštanja. Vlada i dalje negira da postoji kriza gladi u Gazi. Također tvrdi da Hamas presreće zalihe pomoći kako bi ih prodao i koristio za finansiranje svog terorističkog biznisa", navodi Kim i dodaje da postoji razlog za strah da će pomoć biti obustavljena pri prvoj prilici, kao što se dogodilo nekoliko puta od izraelske invazije na Pojas Gaze. "A onda će masovna glad u Gazi ponovo početi".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar