Nakon izlaska iz Evropske unije, Velika Britanija je izgubila institucionalnu platformu za direktno oblikovanje evropske politike. No, to ne znači da je napustila stratešku pozornicu. Naprotiv – djeluje sve prisutnije, posebno na Zapadnom Balkanu, regiji koju London historijski razumije, ali i koristi kao poligon za demonstraciju svoje postbrexitovske vanjskopolitičke autonomije.
Najsvježiji dokaz te strategije dolazi u formi rekordnog zajma od pet milijardi funti, koji je Ujedinjeno Kraljevstvo dodijelilo Sjevernoj Makedoniji. Riječ je o iznosu koji znatno nadilazi ekonomske kapacitete te zemlje, ali ne i političke ciljeve Londona.
"Velika Britanija, iako je formalno napustila EU, očigledno ne želi da se povuče iz evropskih strateških igara – posebno kada je riječ o Zapadnom Balkanu," komentira za Bloomberg Adriju politolog Harun Cero. "Dodjela rekordnog zajma od pet milijardi funti Sjevernoj Makedoniji nije samo ekonomski potez – to je ozbiljna politička poruka."
Kredit kao poluga moći
Premijeri Hristijan Mickoski i Keir Starmer predstavili su sporazum kao veliki korak ka ekonomskoj stabilizaciji Makedonije, s rokom od 10 godina i početkom otplate nakon pet godina. Ključan detalj: Makedonija koristi britanski AAA kreditni rejting kako bi dobila znatno povoljnije uvjete zaduživanja – što je potez bez presedana u bilateralnim odnosima Zapadnog Balkana i Velike Britanije.
"Britanci, čini se, žele popuniti prazninu koju SAD sve više ostavlja u regiji i pozicionira se kao faktor stabilnosti, ali i utjecaja," dodaje Cero.
Premijer Mickoski ističe da će se sredstva povlačiti u fazama, prema konkretnim projektima, a inicijalna tranša iznosi više od dvije milijarde funti. Ipak, ostaje pitanje – zašto baš Makedonija?
Geopolitika vakuuma
"Ujedinjeno Kraljevstvo pokušava se ponovo pozicionirati kao jedan od dominantnih aktera na novoj globalnoj sceni, a to čini kroz strateška partnerstva, koja često donose finansijske koristi," pojašnjava za Bloomberg Adriju politolog Ivo Ranđelović. "Makedonija se nalazi u svojevrsnom vakuumu – između zamora od EU integracija, pasivnosti SAD-a i aktivnog kineskog zaduživanja."
Keir Stramer/Bloomberg
Velika Britanija vidi priliku. Kroz povoljne kredite ne samo da oživljava bilateralne odnose, već i osigurava prostor za geopolitičku prisutnost – uključujući mehanizme pritiska u slučaju nestabilnosti otplate. Ranđelović to naziva klasičnom logikom britanske vanjske politike: "Zemlje često ne dobiju političku fakturu dok ne prestanu poštovati ugovorne uvjete."
Uloga izaslanika
Britanska strategija ne oslanja se isključivo na finansije. Ključnu ulogu imaju i specijalni izaslanici za Zapadni Balkan – funkcija koja je institucionalizirana nakon Brexita.
Prvi je bio Sir Stuart Peach (2021–2025), bivši predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a. Njegov mandat bio je obilježen fokusom na sigurnosne prijetnje, posebno ruski utjecaj u regiji.
Naslijedila ga je Dame Karen Pierce, bivša ambasadorica u SAD-u i predstavnica pri UN-u. Njen mandat, započet 2025. godine, usmjeren je na ekonomske i političke integracije, ali i pripremu samita Zapadnog Balkana, koji će se ove jeseni održati u Londonu.
Povratak utjecaja
"Iako je teško odvojiti ekonomsku 'žeđ' Kraljevstva za jačanjem svoje ekonomije kreditiranjem drugih zemalja, bit sporazuma je u političkom interesu, odnosno pozicioniranju službenog Londona u novom poretku," ističe Ranđelović.
Za zemlju kao što je Sjeverna Makedonija, koja nema izlaz na more niti industrijsku bazu, ovakva ponuda je gotovo bez alternative. I upravo tu leži ključna promjena: Britanija ne čeka konsenzus EU-a – ona nastupa bilateralno, brzo i ciljano.
"Velika Britanija je na Zapadnom Balkanu iskoristila prostor koji su iza sebe ostavili SAD i pasivna Evropska unija – ne samo kroz politički angažman, već i kroz snažan finansijski interes", izjavio je za Bloomberg Adriju politički analitičar Adnan Huskić.
Prema njegovim riječima, regija postaje jedno od ključnih područja na kojima London želi graditi svoj međunarodni profil u postbrexitovskom periodu. "Za Veliku Britaniju, Zapadni Balkan je danas vjerovatno jedna od najuspješnijih vanjskopolitičkih priča".
Šira slika
EU, istovremeno, šalje signale o mogućem ekonomskom povezivanju s Velikom Britanijom do 2030. godine kroz jedinstveno tržište, ali kako Cero zaključuje, to trenutno djeluje više kao politička fantazija nego realna strategija.
Britanski angažman na Balkanu, i pored Brexita, stoga ima dvostruku vrijednost: stabilizirajući učinak u regiji, ali i demonstraciju nove, fleksibilnije i asertivnije britanske diplomacije.
"Svaka konstruktivna prisutnost Zapada – naročito u trenucima kada su evropske integracije usporene – ima težinu. Ovo bi mogla biti i neka nova faza britanske vanjske politike: više fleksibilna, samostalna, ali i spremna da investira tamo gdje vidi strateški interes," zaključuje Cero.
U svijetu u kojem EU gubi dah, a SAD se povlači, London očito ne planira stajati po strani. I za razliku od Brisela – on djeluje sada.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...