Unatoč uvjeravanjima brojnih komentatora da George Simion nema karizmu i da je teško povjerovati da može postati predsjednik "trikovima" za "zavaravanje lakovjernih" i "pridobivanje nezadovoljnih etabliranim strankama", čelnik najveće krajnje desne oporbene stranke Savez za uniju Rumuna (AUR) u prvom krugu izbora ozbiljno se približio predsjedničkoj palači.
Za razliku od predizbornih anketa koje su mu predviđale oko 30 posto glasova, taj desničar, koji se ugleda na američkog predsjednika Donalda Trumpa, osvojio je gotovo 3,9 milijuna glasova (40,96 posto) i plasirao se u drugi krug kao najpopularniji kandidat, što predstavlja novi udarac za aktualnu vlast premijera Marcela Ciolacua, ali i proeuropsku oporbu.
U drugi krug se kao nezavisni kandidat plasirao i gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan, osvojivši nešto manje od dva milijuna glasova (20,99 posto), dok je ta prilika izmakla bivšem lideru liberalne stranke Crinu Antonescuu, koji je imao podršku aktualne vladajuće koalicije, ali je završio treći s nešto manje od 1,9 milijuna glasova (20,07 posto).
To je drugi pokušaj izbora predsjednika Rumunije, nakon što je prošlog studenoga tamošnji ustavni sud poništio cijeli izborni proces zbog, kako su tvrdile vlasti, ruskog miješanja i manipulacija na društvenim mrežama koje su išle u korist kandidatu krajnje desnice Călinu Georgescuu, koji je tada osvojio najviše glasova. Isti je sud ovog proljeća potvrdio odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Rumunije da Georgescuu zabrani ponovno sudjelovanje na predsjedničkim izborima, što je izazvalo prosvjede na ulicama, ali i rasprave o tome radi li se o borbi protiv ruskog utjecaja na rumunski demokratski proces ili je tom zabranom upravo narušena demokracija u zemlji.
Simion se sada kandidirao uz podršku Georgescua, osvojivši pritom više glasova nego što su njih dvojica zajedno dobili prošle godine.
Frustracije birača
Nakon prijašnjih pogrešnih procjena o ograničenom izbornom dometu Simiona, rumunski analitičari i komentatori uglavnom se suzdržavaju od daljnjih predviđanja, ističući da će ishod drugog kruga biti vrlo neizvjestan.
Rumunska novinarka Ioana Ene Dogioiu objašnjava rezultat prvog kruga djelomično frustracijom zbog poništenja izbora prošle godine, a djelomično kampanjom u kojoj su se proeuropski kandidati međusobno diskreditirali. Kako je izjavila za rumunski portal Spotmedia, "nitko zapravo nije razumio što se dogodilo u posljednjih godinu dana i sada za to plaćamo cijenu".
Nicușor Dan za pobjedu mora osvojiti još 30 postotnih bodova | Bloomberg
"Pitanje je sada može li Simion još uvijek biti poražen 18. svibnja, s obzirom na veliku razliku u glasovima", ističe i dodaje da Simionu treba "samo još 11 postotnih bodova za pobjedu, dok Nicușoru Danu treba 30".
Drugi krug izbora, zakazan za 18. svibnja, prema istraživanjima javnog mnijenja, bit će neizvjestan. Kako ocjenjuje Bloomberg Adria, ishod će odlučiti hoće li Rumunija, kao članica EU-a i NATO-a, nastaviti svojim transatlantskim putem ili će skrenuti prema protusustavnim politikama koje dovode u pitanje liberalni poredak Europske unije.
Simion se predstavlja kao svojevrsni rumunski Trump, naglašavajući da građani okreću leđa establišmentu zbog kroničnog siromaštva, korupcije i neodlučnosti aktualne vlasti u zaštiti rumunjskih interesa unutar EU-a i u svijetu. Kritičari ga pak smatraju proputinovskim političarom zbog njegova protivljenja vojnoj pomoći Ukrajini, koja dijelom prolazi kroz teritorij Rumunije. Uz komentare iz službenog Washingtona, može se reći da je u Rumuniji došlo do sukoba proputinovskog trampizma s proeuropskim elitama.
Trampovska borba protiv 'elita'
Bivši dopisnik AP-a iz Rumunije Dan Perry i bivši premijer i ministar vanjskih poslova Mihai Răzvan Ungureanu u autorskom tekstu za američki Foreign Policy tvrde kako se Rumunija "vjerojatno nalazi na nultoj točki nove globalne borbe", u kojoj se "demokratske institucije potkopavaju ne samo vanjskim prijetnjama, već i iznutra".
"Izabrani lideri koriste legitimitet izbora kako bi onemogućili sudski nadzor, ušutkali medije i uklonili odgovornost. To nije demokracija na djelu – to su izbori korišteni kao oružje za ukidanje zaštitnih mehanizama protiv korupcije i despocije", tvrde autori, koji opravdavaju intervenciju elite poništavanjem izbora, ali priznaju da je time Rumunija postala primjer onoga što Trump i njegovi saveznici vide kao globalnu zavjeru elite protiv naroda. "Rumunija je postala prikladno retoričko bojište za Trumpovsku kampanju protiv 'elita'. No upravo te elite brane liberalnu demokraciju, u Rumuniji i diljem svijeta."
Prosvjedi zbog poništenih izbora | Bloomberg
Autori tvrde da Rumunija, kao relativno uspješna postkomunistička država duboko integrirana u zapadne saveze, predstavlja upravo onu vrstu liberalno-demokratskog modela koji osporava narativ Kremlja o neizbježnom raspadu Zapada. Rusko "potkopavanje Rumunije" služi višestrukim strateškim ciljevima: testiranju odlučnosti EU-a, razbijanju jedinstva istočne Europe i širenju nepovjerenja u izborni proces.
"To je jeftino, ali vrlo učinkovito poprište za rusko hibridno ratovanje, osobito u izbornoj godini osjetljivoj na digitalne manipulacije", tvrde autori. Istovremeno, američkim vlastima zasmetala je odluka rumunjskog regulatornog tijela da se pozove na europski Zakon o digitalnim uslugama i zatraži algoritamsku transparentnost internetskih platformi. "To je izazvalo negodovanje u krugovima bliskima Trumpu u SAD-u i inozemstvu, koji su optužili rumunjske elite da potkopavaju volju naroda."
Bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon sastao se sa Simionom nedavno, dok je Elon Musk na mreži X objavio fotografiju šefa rumunskog regulatornog tijela uz komentar: "Znate tko su loši dečki po tome tko traži cenzuru."
"To nije bila cenzura, već pokušaj zaštite demokracije pod digitalnom opsadom", tvrde autori članka, dodajući kako rumunjske elite, od ustavnih stručnjaka do boraca protiv korupcije i liberalnih političara, nisu nametnule autoritarnu vlast. "Naprotiv, nekima od njih možemo zahvaliti što su ispravili izbore kontaminirane stranim miješanjem. Oni su provodili zakon."
Autori zaključuju da će i u Rumuniji i u SAD-u elita i dalje imati ključnu ulogu u očuvanju liberalne demokracije.
Najava duboke političke krize
Uspjeh Simiona, prema ocjeni novinarke lista La Repubblica Tonie Mastrobuoni, pokazuje da se povijest ponavlja te da je "suverenistički model vrlo popularan u mnogim zemljama bivšeg Istočnog bloka".
"Scenarij je vrlo sličan u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i sada Rumuniji: osjećaj žrtve, nostalgija za 'dobrim starim vremenima', neprijateljstvo prema elitama, euroskepticizam, antimigrantska retorika, nacionalizam i odbojnost prema Ukrajini", piše Mastrobuoni i dodaje da je Simion istaknuo da mu je "jedina misija obnova ustavnog poretka i demokracije".
Profesor Ciprian Apetrei upozorava na podjele u rumunskom društvu. U komentaru za list Adevărul ističe da su to možda "najčudniji izbori u povijesti" i pita se protiv koga će sljedeći put biti usmjeren gnjev naroda.
"Predsjednik nema čarobne moći, ali ima veliku simboličku težinu. Ipak, sam ne može mnogo promijeniti. Prijašnji predsjednici su često prekoračivali ovlasti kako bi ostvarili utjecaj na vladu i parlament. Vjerojatno će se to ponoviti. No nakon ovih izbora društvo će ostati još podjeljenije", upozorava Apetrei i pita se: "Kako možemo ponovno otkriti naše bratstvo?"
Komentator lista Jurnalul Național Daniel Apostol smatra da predsjednički izbori najavljuju moguću duboku političku krizu. Kako navodi, sadašnja vlada, rastrgana između potrebe za strogim fiskalnim mjerama i populističkog pritiska, riskira kolaps bez obzira na to tko postane predsjednik.
"No ovi izbori nisu samo pitanje tko će biti predsjednik, već, još važnije, pitanje ekonomske i geopolitičke budućnosti zemlje. Rumunija stoji na rubu noža", zaključuje Apostol, dodajući da zemlja riskira da je se percipira kao nestabilnu, mjesto gdje su investicije neizvjesne, a političke odluke sve više diktirane populizmom umjesto ekonomskom logikom.
.webp){kind=icon}
