Željeznice FBiH dnevno gube 280.000 KM, šta kaže premijer, a šta ekonomisti

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Nermin Nikšić rekao je da, usljed šteta nastalih poplavama i bujicama, Željeznice FBiH trpe najveću štetu. Zbog obustave željezničkog transporta i prekida drugih putnih komunikacija izvjesna je šteta po mnogobrojne privredne subjekte u zemlji.

"Željeznice su materijalno najpogođenije u smislu ugrožavanja njihovog poslovanja jer uglavnom ostvariju transport iz luke Ploče, dnevni gubitak je 280.000 KM", rekao je Nikšić na konferenciji za medije nakon vanredne sjednice Vlade FBiH u subotu.

Dodao je da je iz Željeznica rečeno da bi sanacija pruge mogla da traje par mjeseci, ali da je Vlada tražila da to bude brže, te da će im pomoći dodatnim sredstvima za tu namjenu. "Imaju rok od dva - tri dana da procijene da li ćemo praviti most ili nasip s propustom", istakao je Nikšić.

Štete od poplava (Fena)

 

Putne komunikacije

Što se tiče putnih komunikacija, Nikšić je rekao da bi put Jablanica - Mostar u toku dana (subota) trebao biti prohodan, bar za mala vozila i vozila do tri tone. Premijer je pozvao na strpljenje građana po pitanju sanacije puta Sarajevo - Mostar te na korištenje alternativnih pravaca.

"Vlada će razmotriti odluku o zahtjevu za pružanje međunarodne pomoći, cijenimo da s vlastitim sredstvima možemo sanirati ovo što je urgentno. Kompanije su reagovale na poziv Vlade ili samoinicijativno sa svojom mehanizacijom da pomognu ili sa gorivom, kao i oni koji žele da pomognu finansijski", kazao je Nikšić.

Pozvao je sve da se novčana pomoć uplaćuje na budžete pogođenih opština sa naznakom za šta je namijenjena, a da se humanitarna pomoć dogovara sa štabovima Civilne zaštite, da zainteresovani ne nose samoinicijativno pomoć i stvaraju gužve.

Vlada će donijeti odluku o interventnoj novčanoj pomoći poplavljenim opštinama, najavio je Nikšić.

Fena

Procjena štete

Ne može se procijeniti šteta, dio objekata je neupotrebljiv, poruka je iz Vlade FBiH. Dio objekata je sravljen sa zemljom ili poplavljen do krova.

"Vidjećemo kako ćemo rješavati sve, kao i sanaciju pruge. Bolje bi bilo da je materijalna šteta milijardu, a da nema žrtava", istakao je Nikšić.

Kamenolom nije imao dozvolu za rad

Provjereno je, kamenolom iz kojeg je kamenje zatrpalo Donju Jablanicu nije imao dozvolu za rad, potvrdio je Nikšić.

Sve činjenice koje su do sada poznate o kamenolomu možete naći u tekstu Bloomberg Adria.

Raste broj žrtava

Saopšteno je i da je pronađeno još jedno tijelo stradalog u Donjoj Jablanici, čime se ukupan broj žrtava u FBiH popeo na 17, dok se više osoba vodi kao nestalo.

Nikšić je najavio odlazak u Fojnicu, Kreševo i Kiseljak kako bi obišao ta područja, nakon što su članovi Vlade obišli jutros Jablanicu.

Očekuje da na cijeloj teritoriji BiH bude proglašen dan žalosti.

Štete od poplava (Ministarstvo odbrane BiH)

 

Sistem upozoravanja

Na pitanja o tome da li je zakazao sistem upozoravanja na opasnost, Nikšić je odgovorio da je objavljeno narandžasto upozorenje, da je pola hidroakumulacije popunjeno i da može prihvatiti još padavina.

"Da smo se odlučili na evakuaciju, nikada ne bi evakuisali Donju Jablanicu, već dole uz Neretvu. Uvijek možemo tražiti odgovornost, objavljeno je obavještenje i narandžasti alarm, čak nije ni crveni bio. Ovo u Donjoj Jablanici nema veze s alarmom, možda je bolje da je korišten taj kamenolom jer onaj ko ga koristi vidjeo bi šta se dešava, da se stvara tampon, šuma je iznad izgorila, pravljena je erozija i krenulo je odozgo da je otkinut komad zemlje, ne postoji niko ko je to mogao prognozirati", rekao je Nikšić.

Procjene eknomista: Ozbiljan udarac na trgovinu, transport i logistiku

Ekonomista Igor Gavran kaže da se teško mogu donositi zaključci jer još uvijek nije poznato kolika je šteta na željezničkoj i putnoj infrastrukturi. 

"Svaki dan, pa i nekoliko sati, prekida redovnog transporta robe putem željeznice i drumskog prevoza stvara velike gubitke. Kratkoročni direktni gubici su zbog većih troškova transporta zaobilaznim putevima, za drumski prevoz. Roba koja se prevozi samo željeznicom nema prihvatljive alternativne pravce. Postoje i dugoročni indirektni gubici ako prekidi potraju i dođe do otkazivanja narudžbi ili zahtjeva za kompenzaciju štete od kupaca", kaže Gavran.

Takođe, dodaje, može biti i efekata na cijene robe zbog većih troškova prevoza. Sve to, ogromna materijalna šteta za pojedince, porodice, privredu i javnu infrastrukturu, zahtijevaće dugoročni proces obnove.

"Naravno, ta obnova će opet imati pozitivne efekte na one koji će izvoditi radove - firme i radnike, jer će ostvariti prihode koje inače ne bi. Ali, i pored svega navedenog, zaista je prerano govoriti o konkretnim iznosima štete i ključni faktor koji će uticati na ukupne štete je koliko brzo ili sporo će se izvesti opravke i obnova", poručio je Gavran.

Planinarsko društvo Prenj-Glogošnica

 

Ekonomista Faruk Hadžić ističe da su poplave izazvale velike štete, ne samo na lokalnom nivou, već i na nivou Federacije BiH.

"Prekid putne komunikacije između Sarajeva i Mostara, uz uništenje pruge, predstavlja ozbiljan udarac na trgovinu, transport i logistiku, posebno s obzirom na činjenicu da je ovo ključna saobraćajna ruta za sve poslovne aktivnosti. Prekinuti transport ne znači samo kašnjenja u dostavi roba i usluga, već i smanjene ekonomske aktivnosti u pogođenim područjima, što će dodatno opteretiti ionako oslabljene stope rasta, koje su već predviđene na oko 2,5 odsto za ovu godinu", istakao je Hadžić. 

Znamo iz iskustava 2014. godine, dodao je, kada smo takođe imali katastrofalne poplave, koje su na kraju dovele do recesije i značajnog pada nivoa ekonomske aktivnosti. "Biće uspjeh, ako ove godine uspijemo izbjeći recesiju". 

Za lokalne zajednice, direktne posljedice su gubitak imovine, poremećaj osnovne infrastrukture i otežana mogućnost nastavka poslovnih aktivnosti, posebno za mala i srednja preduzeća koja su okosnica lokalnih zajednica. "Osim toga, troškovi obnove i hitnih intervencija stvorit će dodatne pritiske na budžete opština, kantona i Federacije BiH, što može uzrokovati povećanje fiskalnih deficita i potrebu za dodatnim zaduživanjem", poručio je Hadžić.