.webp){kind=icon}
Građani Bosne i Hercegovine, njih nešto više od 3,4 miliona danas biraju gradonačelnike, načelnike, vijećnike i odbornike u općinama i gradovima širom zemlje. Izbori, koje prati i testiranje novih tehnologija radi povećanja integriteta, odvijaju se uz brojne izazove, uključujući odgode u nekim općinama pogođenim poplavama. Ukupno 296 političkih subjekata, među kojima su političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati, takmiče se za povjerenje građana, dok se troškovi kampanje penju na desetine miliona KM.
Na ovim lokalnim izborima građani će birati 143 gradonačelnika i načelnika u lokalnim zajednicama u oba entiteta. Pored toga, birat će ukupno 3.200 vijećnika i odbornika u gradskim i općinskim vijećima u Federaciji BiH te gradskim, odnosno skupštinama općina u Republici Srpskoj, kao i novi saziv Skupštine Brčko distrikta.
Centralna izborna komisija BiH (CIK BIH) ovjerila je kandidature ukupno 296 političkih subjekata za lokalne izbore, od čega 110 političkih stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata i 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina te devet lista nezavisnih kandidata.
Ovjereno je ukupno 26.089 kandidatura pojedinaca, od čega su 25.703 kandidata za skupštine općina, među kojima je 10.983 žena. Kada je riječ o kandidatima za načelnike, odnosno gradonačelnike, njih ima 386, od čega 29 žena. Prvi put je elektronskim žrijebanjem utvrđen redoslijed političkih subjekata na biračkim listićima.
Podsjetimo, jučer je CIK BiH donio odluku o odgodi izbora u četiri općine pogođene poplavama: Jablanica, Konjic, Kiseljak i Kreševo, a odgoda se odnosi na sva biračka mjesta u tim općinama. U Fojnici je prvobitno bilo određeno da će izbori biti odgođeni na tri biračka mjesta, međutim jutros je donesena odluka da se izbori odgode na svim biračkim mjestima u ovoj općini. Datum naknadnog održavanja izbora bit će objavljen nakon što se steknu uvjeti za njihovo održavanje. Zakon predviđa rok od mjesec dana za donošenje odluke.
Nove tehnologije
Prema procjenama CIK BiH, provedba izbora koštat će 19 miliona KM. Prvi put u historiji BiH, na određenim biračkim mjestima bit će testirane nove izborne tehnologije. Ove tehnologije, iako planirane za punu implementaciju na Općim izborima 2026. godine, bit će testirane s ciljem osiguravanja većeg integriteta izbora.
Pilot projekti uključuju autentifikaciju birača, automatsko prebrojavanje glasova putem optičkih skenera, biometrijsku identifikaciju te video nadzor biračkih mjesta.
Skeneri će biti postavljeni na 145 biračkih mjesta, u sedam izbornih jedinica: Vogošća, Visoko, Tuzla, Mostar, Stolac, Novi Grad i Prijedor. Kako je ranije rečeno, glasanje je identično kao na glasačkim mjestima, samo što je sada pored glasačke kutije postavljen skener u koji se ubaci glasački listić, a koji potom može biti prihvaćen ili odbačen ukoliko skener uoči neke nepravilnosti.
Tvrdi se kako neće biti moguće glasati umjesto umrlih na biračkim popisima, kao ni glasanje u ime onih koji odluče da ne izađu tog dana na izbore.
U 12 gradova i općina već se znaju načelnici i gradonačelnici jer u tim sredinama postoji samo jedan kandidat za tu funkciju. Neki od njih će tek preuzeti tu dužnost kao jedini kandidati na izborima, dok su drugi već na čelu tih lokalnih zajednica i idu u sigurni novi mandat. Ova situacija je posljedica činjenice da opozicija u tim sredinama ne vidi šanse za uspjeh i radije preusmjerava resurse u druge općine gdje smatraju da imaju veću podršku.
Potrošnja na predizbornu kampanju
Političke stranke u BiH u predizbornoj kampanji, do 1. oktobra ove godine, potrošile su oko 10,8 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.
Najviše je potrošeno na oglašavanje na bilbordima, zatim na predizborne skupove, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,6 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase preko Facebooka, Instagrama i Whatsappa do sada je potrošeno 254.000 KM.
"Ovi iznosi predstavljaju samo dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova Google oglasa, za koje ne postoje otvoreni podaci", ističu u organizaciji Transparency International u BiH (TI BiH), koja je predstavila rezultate monitoringa troškova izborne kampanje.
Što se tiče potrošnje po strankama, najveći iznos potrošio je SNSD (1,6 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1 milion KM), PDP (713 hiljada KM) i HDZ (643 hiljade KM).
Dopunjeno informacijom o odgodi izbora u Fojnici.
