.webp){kind=icon}
Sigurno je da izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena zahtijeva postepeno ukidanje elektrana koje koriste ugalj, koji je najveći izvor emisije ugljendioksida.
Ipak, događa se suprotno. Iako temperature na Zemlji obaraju nove rekorde i znanstvenici upozoravaju da klima doseže opasne prijelomne točke, količina uglja koji se troši i dalje raste. Osnovni problem je jednostavan, kad god je sigurnost opskrbe električnom energijom upitna, imperativ obuzdavanja globalnog zatopljenja sklizne s dnevnog reda.
1. Koliko je svijet ovisan o uglju?
Prema Emberu, istraživačkom centru za klimu, ugalj je najprljavije fosilno gorivo, najveći je izvor električne energije, i činio je 35 posto svjetske proizvodnje 2023. godine. Prirodni plin bio je drugi s više od 22 posto, od 2006. do 2014. ugalj je bio izvor najmanje 40 posto globalne proizvodnje električne energije, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, pariškoj organizaciji razvijenih zemalja koja ima za cilj osigurati stabilno svjetsko tržište.
Bloomberg Mercury
2. Zašto je teško odustati od uglja?
Zemlje u razvoju cijene ugalj kao jeftin i prikladan izvor energije koji mogu koristiti za modernizaciju svojih gospodarstava - baš kao što su to činile zapadne nacije prije njih. U Kini i Indiji, koje su dva najveća potrošača, upotreba uglja gotovo kontinuirano raste desetljećima. Zajedno, oni su bili odgovorni za dvije trećine svjetske upotrebe uglja 2023., u usporedbi s 35 posto 2000. godine. To je uvelike nadoknadilo napredak industrijaliziranih zemalja, posebno SAD-a i europskih zemalja, kako bi povećali obnovljive izvore energije.
I u mnogim zapadnim zemljama ugalj ostaje otporan, nastavak korištenja se očekuje zbog rasta potražnje za električnom energijom - prvenstveno zbog elektrifikacije ličnih prijevoznih sredstava i grijanja u domaćinstvima, kao i brze ekspanzije centara za podatke, sve ovo odgađa planove za zatvaranje elektrana koje koriste ugalj.
Paradoksalno, kretanje prema neto-nuli pomaže poduprijeti potražnju za ugljem u kratkom roku budući da se veliki dio proizvodnje električnih vozila, solarnih panela i drugih klimatski prihvatljivih tehnologija odvija u Kini, koja je gladna uglja.
3. Zašto je upotreba uglja u SAD-u i Europi ostala velika?
Ugalj je imao divlju vožnju od pandemije Covid-19, kada su tvornice i uredi zatvoreni, smanjujući potražnju za električnom energijom. Proizvođači prirodnog plina su kao odgovor na to ograničili proizvodnju. No kada su ograničenja popustila 2021. i potražnja za električnom energijom naglo porasla, trebalo je neko vrijeme da se ponovno pokrene proizvodnja plina, a komunalna poduzeća okrenula su se uvijek dostupnom uglju kako bi rasvjeta bila upaljena. Zatim je uslijedila puna invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo europske sankcije. Rusija je počela obustavljati isporuke gasa u Europu, što je povećalo upotrebu uglja kako bi se nadomjestio taj nedostatak.
A počevši od kraja 2023. godine, komunalna poduzeća bila su iznenađena brzim rastom potrošnje energije iz informativnih centara, posebno energetski gladnih aplikacija poput umjetne inteligencije. Očekuje se da će to potaknuti potražnju za ugljem.
4. Smanjuju li Kina i Indija?
Dvije najmnogoljudnije nacije suočavaju se sa sve većim pritiskom da zadrže struju kroz mrežu uslijed naglog povećanja potrošnje električne energije. Kina ubrzano instalira vjetroelektrane i solarnu energiju, a nacija bi uskoro mogla dosegnuti vrhunac potrošnje uglja, ali gorivo će se i dalje koristiti za balans povremene proizvodnje iz obnovljivih izvora. Ova zemlja koristi više od polovice svjetskog uglja i 2023. godine činila je 95 posto novoizgrađenih elektrana na ugalj u svijetu, ali predsjednik Xi Jinping obećao je da će uporaba dosegnuti vrhunac do 2026. Indija također povećava svoju flotu elektrana na ugalj, s planovima za povećanje kapaciteta u 2025. godini, više nego što je to bio slučaj u gotovo cijelom desetljeću. Ugalj osigurava oko tri četvrtine električne energije u zemlji i vlada očekuje da će on ostati glavno uporište mreže još najmanje deset godina.
5. Što je s drugim zemljama?
Izaslanici iz gotovo 200 zemalja postigli su historijski dogovor krajem 2023. na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi u Dubaiju o prelasku s fosilnih goriva, uključujući ugalj. Ovo je bio prvi put da su se pregovarači složili uhvatiti se ukoštac s temeljnim uzrokom klimatskih promjena, iako kritičari kažu da dogovor ima više rupa u zakonu koje bi mogle usporiti taj pomak.
6. Kakvi su izgledi?
Istraživači su potvrdili da je 2023. godina bila dosad najtoplija godina u historiji planete. Ali IEA smatra da će potražnja za ugljem ostati stabilna do 2025. godine, nakon što je porasla za 2,6 posto da bi 2023. godine dosegla još jedan rekord. Svjetski čelnici morat će pojačati međunarodne napore da ograniče potrošnju uglja kako bi postigli naširoko citirani cilj globalnih emisija "neto nula" do 2050. godine. Neto nula znači da su emisije fosilnih goriva smanjene do točke u kojoj druge inicijative, poput sadnje drveća ili korištenja tehnologije za izvlačenje ugljičnog dioksida iz zraka, nadoknađuju ono što ostaje. Kako bi se to postiglo do 2050. godine, globalna uporaba uglja bi trebala pasti za više od 90 posto, a ono što je preostalo moralo bi se riješiti u postrojenjima koja mogu uhvatiti i pohraniti emisije, kaže IEA.
(Kroz svoju filantropiju, Michael R. Bloomberg, osnivač i većinski vlasnik Bloomberg News matične tvrtke Bloomberg LP, podupire napore šorom svijeta usmjerene na zamjenu energije uglja čišćim alternativama.)
