.webp){kind=icon}
Za pojam nelegalnih financijskih tokova ne postoji usvojena pravna definicija, niti je zakonski riješen kao takav. Ono što predstavlja izazov jeste ograničeno znanje i razumijevanje ovog pojma, uključujući javni sektor, civilno društvo i medije.
Financijsko-obavještajni odjel (FID) pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) razvio je nekoliko procjena rizika i tipologija pranja novca, a najnovija, objavljena u lipnju 2023., identificirala je osnivanje pravnih subjekata u Bosni i Hercegovini koji se koriste za pranje profita koji potječu iz EU.
Kaznena djela visoke prijetnje koja generiraju značajna nezakonita sredstva uključuju korupciju, izbjegavanje poreza i organizirani kriminal, dok su kaznena djela srednje-visokog rizika povezana s nezakonitom proizvodnjom, trgovinom drogom i prijevarama.
Pranje novca putem trgovine ocijenjeno je kao srednja prijetnja. Najčešća pretkrivična djela za pranje novca su korupcija, trgovina drogom i ljudima, krijumčarenje oružja i robe pod carinskim nadzorom, prijevare, imovinski kriminal i izbjegavanje poreza.
GI TOC
"Dešava se da prilikom naših istraživanja čak i predstavnici institucija pitaju šta su to nelegalni financijski tokovi, odnosno šta podrazumijevaju, jer na ovaj pojam prva asocijacija jeste pranje novca", kazala je u razgovoru za Fenu koordinatorica za BiH Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) Anesa Agović.
Prema njenim riječima, iako je već kroz različita istraživanja i procjene međunarodnih institucija dokazan štetan utjecaj nelegalnih financijskih tokova na sveukupno društvo, javnost često nije svjesna u kojoj mjeri ovi tokovi utječu na društvo i ometaju razvoj i rast, jer kao što eksperti kažu "s prljavim novcem dolaze i veliki problemi".
Nedavne procjene međunarodne nevladine organizacije, Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), na Zapadnom Balkanu, pokazuju da je uz raširenu korupciju, zabilježen rast kriminalnih organizacija, kao i to da pranje novca zasnovano na trgovini i utaja poreza i dalje olakšavaju samu raširenost navedenih tokova.
"Postoji rašireno mišljenje da nevladine organizacije i nemaju neku ulogu u rješavanju ovog problema", kaže Agović.
Postoje inicijative u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu da se pokrenu amandmani u zakonodavstvu kako bi se stvorile specijalizirane jedinice koje bi se fokusirale isključivo na prikupljanje dokaza za financijske istrage. Povijesno gledano, bilo je malo istraga, optužnica i presuda povezanih s pranjem novca.
Koordinatorica za BiH Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) Anesa Agović / Fena
Na primjer, između 2012. i 2016. godine, sedam ureda tužitelja u BiH nije primilo prijave o pranju novca niti pokrenulo neovisne istrage.
Između 2017. i 2021. godine, Državno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je 240 optužnica za pranje novca. Nasuprot tome, Tužiteljstvo Brčko distrikta nije podiglo nijednu optužnicu. U istom razdoblju, FID je podnio 57 prijava i informacija tužiteljstvima o 172 pojedinca i 56 pravnih subjekata osumnjičenih za pranje novca u vrijednosti većoj od 105,7 milijuna KM.
Odgovor Bosne i Hercegovine na nelegalne financijske tokove je ograničen zbog nedostatka sistematskog odgovora i suradnje, što je često jedan od uzroka i samog nerazumijevanja širine ovog problema nadležnih institucija.
Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje regije, teži da se fokusira na financijski sistem i trgovinu, s naglaskom na utaju poreza. Međutim, prethodna istraživanja su pokazala da nezakonita tržišta i korupcija godišnje odnose milijune eura iz proračuna.
U krivičnom postupku financijske istrage se ne provode adekvatno i pravovremeno, jer Krivični zakon zemlje ne definira posebne postupke za oduzimanje imovine, niti definira komponente financijske istrage.
Bosna i Hercegovina je poduzela nekoliko mjera kako bi riješila ovaj problem, uključujući provođenje Nacionalnih procjena rizika u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma (ML/FT) za razdoblja 2018.–2022. i 2022.–2024., zajedno s akcijskim planovima i izvještajima o tipologijama pranja novca.
Procjene prijetnji organiziranog kriminala (OCTA) i druge relevantne strategije su usvojene. Međutim, osim usvajanja ovih dokumenata, bit će potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju državnih institucija za njihovu provedbu.
Suradnja
Od 2017. do 2021. godine Bosna i Hercegovina je primila 34 zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, većina ih je stigla iz Srbije, Hrvatske, Njemačke i Austrije. Financijsko-obavještajni odjel komunicirao je s inozemnim jedinicama za financijsku obavještajnu službu (FIU) u 303 slučaja u 2021. godini, dok su inozemne FIU-e kontaktirale FID u 631 slučaju, što ukazuje na porast zahtjeva od inozemnih FIU-a i prema njima.
Ministarstvo pravde ima poseban odjel, Sektor za međunarodnu i međuentitetsku pravnu pomoć i suradnju, koji zapošljava stručnjake koji se bave slučajevima međunarodne pravne pomoći. U lipnju 2023. godine Bosna i Hercegovina je uspostavila Nacionalnu/Zajedničku kontakt točku, koja omogućava punu suradnju s Europolom. Zemlja koristi međunarodne policijske mreže poput INTERPOL-a i Egmonta za razmjenu informacija i podataka.
Interpol
Međutim, nedostatak statističkih podataka o zamrznutim i oduzetim sredstvima u inozemstvu ostaje značajan izazov.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema registar stvarnih vlasnika, što riskira vraćanje zemlje na sivu listu FATF-a. Najnovija objavljena tipologija vezana za pranje novca i financiranja terorizma ukazuje na zlouporabu pravnih subjekata putem bankarskog sustava, posebno u slučajevima pranja novca temeljenog na trgovini.
U takvim slučajevima tvrtke se koriste kao mamac za primanje plaćanja iz inozemstva za određene usluge, koje se potom plaćaju drugim tvrtkama ili pojedincima.
Osim toga, članovi organiziranih kriminalnih skupina uključenih u trgovinu drogom koriste takve tvrtke kako bi nezakonito stečena sredstva investirali bez izravne povezanosti s tvrtkom. Postoje dokazi da se novac prebacuje s računa lokalnih tvrtki na bankovne račune pojedinaca i pravnih subjekata u inozemstvu za koje transakcija nije namijenjena.
Prema Nacionalnoj procjeni rizika za razdoblje od 2022. do 2024. godine, prijetnja pranja novca iz inozemstva je 'srednja', s 'rastućim' trendom. Rizik pranja novca također je identificiran kao visok za gotovinska plaćanja od fizičkih osoba i poslovnih subjekata povezanih s njima.
Iako pravni okvir na entitetskoj razini i u Brčko distriktu predviđa registraciju pravnih subjekata, potrebno je uvesti strože kontrole prije osnivanja tvrtki. Time bi se spriječilo stvaranje fiktivnih tvrtki.
Zbog nedostatka registara nekretnina klijenata, također je potrebno uspostaviti registar klijenata politički izloženih osoba na lokalnoj i nacionalnoj razini, sukladno najnovijoj Nacionalnoj procjeni rizika, koji bi bio javno dostupan i redovito ažuriran.
