.webp){kind=icon}
Izrael će sljedeće godine morati povećati troškove odbrane za najmanje 30 milijardi šekela (8,3 milijarde dolara), prema Ministarstvu finansija, dok rat protiv Hamasa bjesni.
Ministarstvo je u dokumentu predstavljenom parlamentu u ponedjeljak reklo da će ukupni budžet za 2024. vjerovatno morati ukupno iznositi 562 milijarde šekela, u poređenju s 513 milijardi kada je plan potrošnje prvi put odobren prošlog maja.
Uz vojnu potrošnju, ministarstvo je saopćilo kako će biti potrebno dodatnih 10 milijardi šekela za pokrivanje evakuacije oko 120.000 ljudi iz izraelskih sjevernih i južnih graničnih područja, veći budžeti za policiju i druge sigurnosne službe te obnova naselja uništenih tokom napada Hamasa 7. oktobra.
Bloomberg
Projekcije naglašavaju visoku finansijsku cijenu rata za Izrael, koji je mobilizirao stotine hiljada rezervista za svoju kopnenu operaciju protiv Hamasa u Pojasu Gaze na jugu i rasporedio više trupa na sjeveru kako bi se suprotstavio prijetnjama militanata Hezbolaha baziranih u Libanon. Izrael također koristi ogroman broj skupih projektila za svoje zračne napade u Gazi i za presretanje raketa i dronova ispaljenih na izraelski teritorij.
U dokumentu Ministarstva finansija pretpostavlja se da će borbe visokog intenziteta u Gazi završiti u prvom kvartalu 2024., što će vjerovatno omogućiti Izraelu da demobilizira neke rezerviste. Dok su SAD vršile pritisak na Izrael da se prebaci s vojnog napada velikih razmjera na ciljanije operacije kako bi smanjio žrtve palestinskih civila, izraelski premijer Benjamin Netanyahu opetovano je rekao da će rat trajati onoliko dugo koliko je potrebno da se uništi Hamas. On i njegov kabinet nisu stavili vremenski okvir za intenzivno razdoblje borbi, niti za sam rat u širim okvirima.
Bloomberg
Ministarstvo je saopćilo da će dodatna sredstva biti potrebna bez obzira na dodatnu pomoć iz SAD-a. Dodano je da su potrebne još četiri milijarde šekela za veće troškove duga.
Očekuje se da će državni prihodi pasti za 35 milijardi šekela zbog nižih poreza na poduzeća i nekretnine, kao i usporavanja lične potrošnje.
Ako se ne uvedu nikakve promjene u planirano oporezivanje, fiskalni bi deficit narastao na blizu šest posto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno iznad gornje granice od 2,25 posto utvrđene zakonom, navodi se u dokumentu.
Vlada bi trebala raspravljati o mogućim fiskalnim promjenama i povećanju gornje granice deficita, za koju Ministarstvo finansija preporučuje da ne smije premašiti 4,5 do 5 posto BDP-a 2024.
