Istraživanja ukazuju da su zatvaranja i ograničenja tijekom pandemije ostavila "trajne posljedice" na zdravlje mozga osoba starijih od 50 godina.
Studija je otkrila da su kognitivne funkcije i radna memorija kod starijih osoba rapidno opale tijekom pandemije, bez obzira na to jesu li bili zaraženi COVID-om 19. Istraživači tvrde da bi ovo moglo biti posljedica niza faktora koji su se pogoršali tijekom pandemije, uključujući nedovoljnu tjelesnu aktivnost, konzumaciju alkohola, osjećaj usamljenosti i depresije, piše dpa.
Tim istraživača sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji i Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost na King's Collegeu u Londonu analizirao je rezultate testova moždanih funkcija provedenih na 3142 sudionika studije Protect.
Ova studija, koja je započela 2014. godine, pružila je uvid u zdravlje mozga osoba starijih od 40 godina tijekom razdoblja od 25 godina. Sudionici su bili u dobi između 50 i 90 godina i živjeli su u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Bloomberg
Istraživači su usporedili podatke između ožujka 2019. i veljače 2020. s podacima prikupljenim tijekom prve godine pandemije (ožujak 2020. do veljače 2021.) i druge godine pandemije (ožujak 2021. do veljače 2022.). Analiza je pokazala da se stopa kognitivnog pada ubrzala tijekom prve godine pandemije, a bila je izraženija kod osoba koje su već pokazivale blagi kognitivni pad prije pojave COVID-a 19. Ovaj trend se nastavio i tijekom druge godine pandemije, sugerirajući da su zatvaranja i ograničenja ostavila dugotrajne posljedice.
"Naša otkrića upućuju na to da su lockdown i druga ograničenja koja smo iskusili tijekom pandemije stvarno dugotrajno utjecala na zdravlje mozga kod ljudi u dobi od 50 ili više godina, čak i nakon završetka zatvaranja. Ovo postavlja važno pitanje jesu li ljudi potencijalno izloženi većem riziku od kognitivnog pada koji može dovesti do demencije", rekla je Anne Corbett, profesorica istraživanja demencije i voditeljica studije Protect na Sveučilištu Exeter.
.webp){kind=icon}
