Nakon što su se ispraznile jadranske plaže, turizam dobiva novi život i seli u sjeverne krajeve zemlje, osobito one koji su razvili poslovni turizam. Jedan od njih je i Međimurje koje planski razvija infrastrukturu te održivu ponudu koja, kako se podičio direktor Turističke zajednice (TZ) Međimurske županije Rudi Grula, zadovoljava regionalne pa i europske standarde. Do toga nije došlo u jednom danu, a Međimurci su svoja iskustva spremi podijeliti s drugima.
Tijekom ovog mjeseca pripremaju prvi Green Destinations Regional Training Event u Hrvatskoj, na kojem planiraju okupiti stručnjake za turizam iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Italije i drugih susjednih zemalja kako bi im pokazali primjere dobre prakse u održivom upravljanju turističkim destinacijama. Međimurje je, naime, prva regija u Hrvatskoj i tek četvrta u Europi koja je dobila certifikat Green Destinations. Do kraja ove godine 15 komercijalnih pružatelja usluga iz te županije trebalo bi dobiti certifikat Good Travel, što je podbrend Green Destinationsa za komercijalne subjekte.
"Generalno se kao destinacija orijentiramo na segment poslovnog turizma jer su naši kapaciteti, 2600 kreveta, vikendom ionako popunjeni tijekom cijele godine. Izazov nam ih je popuniti tijekom radnog tjedna. To se može učiniti ciljanim grupama kao što su školarci za škole u prirodi, zrelim parovima i poslovnom zajednicom", ispričao je za Bloomberg Adriju direktor TZ-a Međimurske županije.
Kongresni turizam nije novost u toj županiji, Grula napominje kako nema veće tvrtke u Hrvatskoj koja nije tamo organizirala neko poslovno događanje. Među nekima od onih koje se redovno vraćaju su Ericsson Nikola Tesla, dm i Ina. "Neke konferencije ovdje se održavaju tradicionalno, uglavnom u Hotelu Sveti Martin, ali većinom su to događaji koji se svake godine sele po različitim lokalitetima pa se svakih nekoliko godina vrate kod nas", objašnjava Grula.
Hotel Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri može primiti grupe od 500 sudionika, biznis hotel Castellum u centru Čakovca ima kapacitet dvorana i smještaja od 80 mjesta, a za veća događanja prikladan je hotel Panorama u Prelogu koji kao i prethodna dva ima četiri zvjezdice. Panorama ima stotinjak kreveta, ali konferencije koje se tamo odvijaju mogu imati nekoliko stotina sudionika jer je dio hotelskog kompleksa i sportska dvorana koja se može urediti za kongrese.
"Naša je ideja pripremiti cijelu destinaciju da primi te goste, ne samo hoteli. Razvili smo sustav hop on, hop off autobusa kojima omogućavamo gostima da nakon kongresnih i poslovnih aktivnosti posjete i širu destinaciju. Imamo široku paletu kulturnih sadržaja, eko muzeja, interpretacijskih centara, a gotovo da nema dana da se u našem kraju nešto ne događa. Imamo i tvrtke koje su u stanju pružiti sve usluge za organizaciju kongresnog događaja, od transporta do prevoditelja, sajamskog opremanja i slično", priča direktor Turističke zajednice Međimurske županije dok sjedimo na osunčanoj terasi restorana Potrti kotač.
Gastronomska i vinska scena gotovo je podjednako važna za razvoj poslovnog turizma, kao i sve dosad nabrojeno. Naravno, ključna je i dobra prometna povezanost te geografski položaj. Međimurje je blizu i Slovencima i Austrijancima i Mađarima, a od zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman autocestom se do njega dođe za 40-ak minuta. Nekad se toliko vremena potroši na vožnju od jednog do drugog dijela grada u većim urbanim središtima, komentira naš sugovornik. Za razliku od tih betonskih krajeva, Međimurje je zeleno. Poljoprivredne površine izmjenjuju se s brižljivo uređenim parkovima, livadama i šumama.
"Međimurska županija i Turistička zajednica u suradnji s Centrom doktor Rudolf Steiner koji se bavi razvojem biodinamičke poljoprivrede, puno rade na skraćivanju lanaca opskrbe. Nama je iznimno važno da na stolu bude lokalni proizvod. Većina naših restorana to primjenjuje, a najveći turistički objekt Sveti Martin za svoje je prakse i nagrađivan. Oni, naime, otkupljuju poljoprivredne proizvode od zaposlenika i plasiraju ih turistima na stol. Kako bi to zaživjelo i kako bi danas od njih mogli otkupljivati jaja, voće i povrće, iz hotela su zaposlenicima pomogli da otvore OPG-ove te zadovolje sve potrebne uvjete kako bi postali dio opskrbnog lanca", naglasio je Grula.
Pozvao se i na podatak iz ankete Europskog sustava pokazatelja za održiva odredišta (ETIS) koju provode od 2017. godine kako se čak 70 posto namirnica i pića, prvenstveno vina, dobavlja iz lokalnih izvora. Te ionako visoke brojke žele i povećati, a vinarima, ratarima i uzgajivačima preporučuju da prijeđu na ekološku poljoprivredu. Tome će samo pridonijeti poticaji za ozelenjivanje Europske komisije, smatra.
"Interes nam je da male boutique proizvodnje naprave iskorak i što više finaliziraju proizvode. U tome smo uspjeli s vinskim sektorom. Uspostavivši standarde kvalitete koje su prihvatili naši vinari, brendirali smo vino pošipel. To nije sorta, sorta je moslavec koja je specifična za Međimurje. Sada imamo 30 obitelji koje se bave vinom, one su više od 60 posto proizvoda plasirale lokalno kroz svoje vinske kuće. Vina s Međimurske vinske ceste već godinama osvajaju po 35 nagrada Decanter. Ta je vinska cesta u prosjeku najnagrađivanija u Europi gledano po hektaru vinograda", ispričao je Grula međimursku priču koja će i drugima poslužiti kao "mala škola" za razvoj destinacije.
Međimurje nema dugu turističku tradiciju, Turistička zajednica Međimurske županije osnovana je 1999. godine. No već je njezin prvi predsjednik Josip Movčan odredio održivi smjer razvoja. Movčan je tri desetljeća svog radnog vijeka proveo u Nacionalnom parku Plitvička jezera zalažući se za "prirodi bliski turizam". Bila je to održivost prije održivosti. Budući da nije bilo nekih veći prirodnih atrakcija kao što su slapovi ni dvoraca koji oduzimaju dah poput Trakošćana, Međimurje je odlučilo koristiti ono što ima, kultivirani krajolik i bioraznolikost.
Danas je gotovo četvrtina površine Međimurske županije zaštićena kao regionalni park, dio međunarodnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a. Prosječna veličina čestice od 0,11 hektara koja se nekada smatrala komparativnim nedostatkom, sada je komparativna prednost budući da se tom usitnjenošću posjeda očuvala bioraznolikost.
"Prema istraživanju o motivima i zadovoljstvu gostiju Međimurske županije koje je proveo Institut za turizam, 40 posto ispitanika izjasnilo se kako im je priroda glavni motiv za dolazak, a nemamo nekakav vodopad, ni jezera", ponosan je Grula. Navodi i kako je isto istraživanje pokazalo da im se gosti vraćaju, 70 posto ih dolazi tri i više puta. "Naša je prednost što smo uspjeli postići konsenzus kakav turizam želimo", ističe napominjući kako ljudi shvaćaju da turizam moraju graditi na duge staze.
"Naši ljudi su strpljivi, mi ne možemo u tri mjeseca zaraditi za tri godine ni u jednoj godini za tri generacije. Ovdje ljudi kad ulažu u turizam i gospodarstvo to čine generacijski. Nemamo ljudi koji su se od turizma obogatili, zasad su samo jako puno uložili, a računaju da će njihova druga i treća generacija solidno živjeti. Ta strpljivost jedan je od preduvjeta da biste mogli govoriti o stvarnom, a ne samo marketinški održivom turizmu. Ulaganje u kvalitetu košta", rekao je prvi čovjek međimurskog turizma koji je u županijskoj turističkoj zajednici gotovo od prvog dana.
Osim u ekološkoj poljoprivredi, bioraznolikosti, lokalnoj opskrbi i kratkim lancima, održivost se ogleda i u korištenju energije. Gotovo svi turistički objekti napajaju se iz obnovljivih izvora, iz elektrane na Dravi, rastu i ulaganja u solare. Također, pazi se i na kvalitetu života. Konkurirati plaćama koje se nude u Sloveniji i Austriji poprilično je nezahvalno, no radi se na tome kako bi se stvorili uvjeti života koji nadoknađuju nešto manje plaće.
"Kvaliteta života u Međimurju je na zavidnom nivou i po javno-komunalnoj, obrazovnoj i zdravstvenoj infrastrukturi ona je bolja od hrvatskog prosjeka. Tome doprinosi zdrav okoliš, mi smo po gospodarenju otpadom i zbrinjavanju otpadnih voda među vodećima u zemlji, ali i podrška mladim obiteljima. Sve naše općine i lokalne jedinice u visokom postotku sufinanciraju trošak jaslica i dječjih vrtića. Sva naša djeca zahvaljujući županiji imaju osiguran učenički prijevoz, školske knjige, radne bilježnice. U inozemstvu su prihodi veći, ali i trošak dječjih vrtića i školovanja je viši, da ne govorimo da sat do dva koje tamo potrošite u prometu prevozeći djecu, kod nas možete provesti na ribičiji ili na nogometu s prijateljima. Lani smo proglašeni EU-ovom regijom sporta zbog dostupnosti sportskih sadržaja za djeci i za odrasle. To je i društveni aspekt života za stanovnike, a to je vrlo važno. To su elementi koji unaprjeđuju kvalitetu života", ispričao je Grula.
Dodao je i kako su si stavili u zadatak podići profesionalni dignitet na višu razinu, omogućujući ljudima da se usavršuju, primjerice, da se iz konobara profiliraju u sommeliera, iz kuhara u chefa i slično. S time dolaze i viši prihodi, bolji društveni status, ali i funkcioniranje turizma na višoj razini. Međutim, ne na turizmu brojki kakav pratimo u Dalmaciji. Međimurje se vodi sasvim drugom filozofijom u svom turizmu, suprotstavlja se ekonomiji velikih brojeva i masovnosti.
"Mi moramo raditi na malo, kvalitetno, održivo, kontinuirano i po fer cijeni. Ne razvijamo luksuzni turizam jer za to nemamo predispozicije. Cilj nam je omjer stanovnika i turista jedan naprema jedan. Stanovnika imamo 110 tisuća, turista oko 70 tisuća, dakle, još možemo rasti kako bismo imali jednog gosta na jednog stanovnika. Svakako želimo da taj gost bude onaj kojeg smo odabrali jer smo sve posložili tako da nas odabere. To je osviješteni gost koji poštuje naš način života, gost kojem se imamo vremena posvetiti, zvati ga po imenu, pokazati mu da ge ne gledamo samo kao izvor novca. Želimo poslati poruku kako je ovo jedno od najboljih mjesta za život u Europi", zaključuje čelni čovjek TZ Međimurske županije.