.webp){kind=icon}
Troje znanstvenika dobilo je Nobelovu nagradu za fiziku za eksperimente koji su pružili nove alate za istraživanje svijeta elektrona unutar atoma.
Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier su svojim doprinosima omogućili istraživanje procesa koji su tako brzi da ih je prethodno bilo nemoguće pratiti, izjavila je u utorak Kraljevska švedska akademija znanosti u Stockholmu. Dobitnici će podijeliti nagradu od 11 milijuna kruna (milijun dolara), navodi akademija.
Istraživanje je "otvorilo vrata na izuzetno malom vremenskom razmaku", rekla je novinarima Eva Olsson, članica Akademije. Njihove metode generiraju atosekunde impulsa svjetlosti, odnosno trilijuntog dijela sekunde. To znači da je atosekunda prema jednoj sekundi usporediva s jednom sekundom prema dobi svemira.
Potencijalne primjene uključuju medicinsku dijagnostiku, gdje se najkraći impulsi mogu koristiti za identifikaciju molekula, te u elektronici, za razumijevanje i kontroliranje ponašanja elektrona u određenom materijalu.
Agostini, francusko-američki državljanin, profesor je na Sveučilištu Ohio State. Krausz, rođen u Mađarskoj, direktor je Max Planck Instituta za kvantnu optiku u Garchingu u Njemačkoj te profesor na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. Francuskinja L’Huillier radi kao profesorica na Sveučilištu Lund u Švedskoj.
Jedan od laureata nije bio dostupan prije objave dobitnika, rekao je Hans Ellegren, glavni tajnik, ne otkrivajući o kome je riječ. L’Huillier je ignorirala pozive odbora prije nego što je naposljetku odgovorila.
"Držala sam predavanje, a podigla sam telefon kad ste zvali treći ili četvrti put", rekla je L’Huillier na konferenciji za novinare. "To je fantastično. Posljednjih pola sata mog predavanja bilo je malo teže održati."
Godišnje nagrade za postignuća u fizici, kemiji, medicini, književnosti i miru utemeljene su u oporuci Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita, koji je preminuo 1896. godine. Nagradu za ekonomske znanosti dodala je na popis Švedska središnja banka 1968. godine.
U ponedjeljak su Katalin Karikó i Drew Weissman najavljeni kao laureati Nobelove nagrade za medicinu za istraživanje koje je postavilo temelje za mRNA cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Laureati će biti najavljeni do 9. listopada u Stockholmu, osim Nobelove nagrade za mir čije je dobitnike odabrao Norveški Nobelov odbor u Oslu.
