.webp){kind=icon}
U 2022. prosječni troškovi rada po satu procijenjeni su na 30,5 eura u EU-u i 34,3 eura u eurozoni, u usporedbi s 29 eura, odnosno 32,8 eura u 2021. godini. Ove procjene proizlaze iz podataka o razinama troškova rada koje je danas objavio Eurostat.
Prosječni troškovi rada po satu pokazuju značajne razlike među zemljama EU-a, pri čemu su najniži troškovi rada po satu zabilježeni u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji ( 43,5 eura).
U metodologiji Eurostata pronašli smo jedan zanimljiv podatak, naime podatci za Hrvatsku temelje se na Anketi o troškovima rada iz davne 2016. godine. Za druge države koriste se podatci iz anketa sakupljenih 2020. godine, a izraženih u nacionalnim valutama pomoću tromjesečnog indeksa troškova rada (LCI). Kako bi se izračunale monetarne procjene u eurima i izveli europski agregati, korišteni su prosječni godišnji tečajevi. Koristi se LCI koji nije prilagođen za kalendarske učinke, osim za Dansku, Švedsku, Island i Norvešku, gdje su dostupni samo kalendarski prilagođeni podaci.
Troškovi rada po satu u industriji iznosili su 30,7 eura u EU-u i 36,6 eura u eurozoni. U građevinarstvu su bile 27,3 eura, odnosno 30,8 eura. U uslugama, troškovi rada po satu iznosili su 30,2 eura u EU-u i 33,3 eura u eurozoni. U uglavnom neposlovnom gospodarstvu (isključujući javnu upravu) iznosile su 31,3 eura, odnosno 34,8 eura.
Eurostat
Dvije glavne komponente troškova rada su plaće i nadnice te troškovi koji nisu povezani s plaćama (npr. socijalni doprinosi poslodavaca). Udio troškova izvan plaća u ukupnim troškovima rada za cijelo gospodarstvo bio je 24,8 posto u EU-u i 25,5 posto u eurozoni. Najniži udio troškova koji se ne odnose na plaće zabilježen je u Litvi (5,4 posto) i Rumunjskoj (5,3 posto), a najveći u Francuskoj (32 posto), Švedskoj (31,9 posto) i Italiji (27,8 posto).
Skočile cijene
U 2022. godini, u usporedbi s 2021. godinom, troškovi rada po satu na razini cijelog gospodarstva izraženi u eurima porasli su za pet posto u EU-u i za 4,7 posto u eurozoni.
Unutar eurozone, troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (13,3 posto), Irskoj (9,3 posto) i Estoniji (9,1 posto).
Za zemlje EU-a izvan eurozone, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su 2022. u svim zemljama, a najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (15,3 posto), Mađarskoj (13,9 posto), Rumunjskoj (12,2 posto) i Poljskoj (11,7 posto). Najmanje su porasli u Danskoj, za 2,3 posto.
U 2022. godini, većina zemalja EU-a postupno je ukinula sheme potpore uvedene 2020. i produžene 2021. kako bi se ublažio utjecaj pandemije COVID-19 na poduzeća i zaposlenike. Uglavnom su se sastojali od kratkoročnih radnih aranžmana i privremenih otkaza koje je država u potpunosti ili djelomično nadoknadila. Ti programi općenito su bilježeni kao subvencije (ili porezne olakšice) s negativnim predznakom u komponenti troškova rada koja nije vezana za plaću. Stoga postupno ukidanje shema podrške povezanih s COVID-om daje pozitivan doprinos rastu troškova rada po satu, zaključak je Eurostata.
