Zagađenje zraka u bosanskohercegovačkim gradovima i dalje je jedno od najvećih u svijetu. U siječnju su u Sarajevu dnevna očitanja najsmrtonosnijeg zagađivača (poznatog kao čestice 2,5 PM) bila iznad 50µg/m³ tokom 16 dana, nekoliko puta više od onoga što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnim, priopćili su iz Human rights watch (HRW).
BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Svake se godine procjenjuje da 3.300 ljudi u zemlji prerano umre od zagađenja zraka: što je devet posto svih smrtnih slučajeva.
Human Rights Watch je dokumentirao kako otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razoran utjecaj na pravo njenih stanovnika na zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.
Pogledajte: Arsenijević: BiH gubi 500 godina života godišnje zbog zagađenja
Tisuće ljudi živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Tokom pet dana u siječnju očitavanja su porasla preko 100 µg/m³, dodali su. Čak i kratki periodi izlaganja mogu dovesti do iritacije očiju, grla i nosa. Dugoročno, ovi nivoi mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.
Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini proizlazi iz njenog stalnog oslanjanja na sagorijevanje uglja i drva za grijanje te uglja za proizvodnju električne energije, navodi HRW.
Pročitajte: ArcelorMittal između novih dozvola i 'ekološkog zločina'
HRW navod da ako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake za smanjenje zagađenja zraka, one također produžavaju korištenje uglja za proizvodnju električne energije.
Vlada Federacije BiH je u ožujku 2022. godine produžila vijek trajanja dviju zastarjelih elektrana na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, uprkos tome što Ugovor o energetskoj zajednici nalaže da se ove elektrane zatvore 2022. godine.
Pružatelj usluga električne energije u državnom vlasništvu navodi zabrinutost za energetsku sigurnost kao opravdanje za njihov nastavak rada, dodali su.
Pročitajte: GIKIL, havarije i bježanje inspektora iz postrojenja
U entitetu Republika Srpska vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3, uprkos nedavnoj odluci suda da poništi vladino odobrenje za procjenu utjecaja termoelektrane na životnu sredinu.