Elementarne nepogode ponovo stavljaju u fokus zaštitu imovine. Podaci o naplaćenoj premiji osiguranja i dalje pokazuju veoma mali udio premije za osiguranje od požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda u Bosni i Hercegovini (BiH).
Za devet mjeseci prošle godine ukupna premija za osiguranja u BiH iznosila je 668,6 miliona maraka, a svega 27,6 miliona ili 4,13 odsto odnosilo se na osiguranje od požara i elementarnih nepogoda.
Rast te premije za period januar – septembar 2022. godine bio je svega 0,06 odsto u odnosu na devet mjeseci 2021. godine.
Što se tiče entiteta, premija na ime osiguranja od požara i elementarnih nepogoda u Federaciji BiH (FBiH) imala je udio od 4,51 odsto i iznosila je 21 milion KM za devet mjeseci 2022. godine, dok je u Republici Srpskoj (RS) taj postotak manji i iznosio je 3,25 odsto ili svega 6,5 miliona KM.
Dok je zainteresovanost za ovu vrstu osiguranja u FBiH rasla za 0,10 odsto, u RS je pala za 0,02 odsto u 2022. godini u odnosu na godinu ranije.
Depositphotos
Jesmo li išta naučili od katastrofalnih poplava 2014. godine
Posmatrajući duži period, vidljivo je da je premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda porasla u 2014. godini kada su BiH zadesile katastrofalne poplave, iako taj rast nije bio u velikom obimu u odnosu na 2013. godinu.
Međutim, poplave stanovništvo i privredu nisu natjerale da se okrenu češćem osiguranju od elementarnih nepogoda, pa je premija već 2015. i 2016. godine pala.
Nešto značajniji rast evidentiran je 2017. i 2021. godine, a razlog može biti što su godinu ranije (2020) BiH takođe zahvatile obilne padavine koje su dovele do poplava.
S obzirom na to da premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda obuhvata više vrsta nepogoda, osiguravači ističu da osiguranje od poplava čini svega jedan odsto u ovoj vrsti premije.
Osiguravači: Osiguranje imovine od 100.000 KM košta svega 10-20 KM godišnje
Predsjednik Udruženja društava za osiguranje u Republici Srpskoj i direktor Dunav osiguranja Bojan Popović za Bloomberg Adriju kaže da se svijest ljudi o potrebi osiguranja imovine od požara i elementarnih nepogoda, nažalost, sporo mijenja.
"Ništa se značajnije nije promijenilo od 2014. godine, iako su tadašnje poplave donijele velike materijalne gubitke. Umjesto da su se stanovništvo i privreda tada okrenuli osiguranju, koje je zaista jeftino za sve vrste imovinskog osiguranja i mjeri se promilima u odnosu na vrijednost imovine, mi i dalje nemamo pravi odaziv", ističe Popović.
Dodaje da se ljudi iznenade kada saznaju koliko je osiguranje jeftino, a koliku zaštitu pruža. Imovina vrijednosti 100.000 KM može da se osigura za svega 10-20 KM na godišnjem nivou za rizik od poplave i osnovni požarni rizik.
"Međutim, ljudi su vidjeli reakciju države 2014. godine i oslanjaju se na to, a realno je pitanje da li će to drugi put biti izvodljivo i da li će država moći da pomogne u obnovi. Tada je dijeljeno od dvije do pet hiljada maraka za sanaciju šteta, to je nedovoljno, ali su ljudi našli utjehu u tome, a svijest o potrebi osiguranja je ostala na istom nivou", navodi Popović i dodaje da se osiguravajuća društva trude da promijene odnos društva prema osiguranju, ali da to sporo ide.
Dodaje da o imovini jednako ne mare i fizička i pravna lica, s tim da posljednje dvije godine kompanije koje rade s inostranim partnerima osiguravaju imovinu jer im je to jedan od uslova da prodaju robu stranom partneru.
Više: Rast troškova stavlja na dnevni red povećanje cijena osiguranja
Uniqa osiguranje je za naš medij potvrdilo da u posljednje tri godine bilježi trend rasta ugovorenog dopunskog rizika od poplava. Od 420 osiguranika u 2020. godini došli su na nivo od 550 osiguranika u 2022.
"Po pitanju šteta od poplava javljali su se sporadično tokom proteklih godina, bez značajnih skokova na godišnjem nivou", dodali su. "Međutim, zbog klimatskih promjena postoji povećana vjerovatnoća da će broj šteta po ovoj stavci porasti u budućnosti".
---tekst dopunjen video razgovorima
.webp){kind=icon}
