Priča o Južnoj interkonekciji, koja bi diversificirala izvor snabdijevanja plinom, sve je prisutnija unutar političkog vrha Federacije Bosne i Hercegovine i europske delegacije.
Prema pisanjima Večernjeg lista BiH, čelnici Europske unije aktivno lobiraju za Južnu interkonekciju te su kao primjer navedeni nedavni razgovori predstavnika vlasti u Federaciji s čelnicima Unije.
Južna interkonekcija plinovod je koji treba povezati Hrvatsku i BIH, odnosno Federaciju BiH, osiguravajući dotok ovog energenta iz izvora kao što su LNG Krk, Kaspijska regija (projekt IAP), europska čvorišta za trgovinu plinom.
Lobiranje EU-a
Jedna od tema razgovora izaslanstva Vlade Federacije BiH predvođene premijerom Fadilom Novalićem, šefa jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šefa Izaslanstva EU-a u BiH te posebnog predstavnika EU-a u BiH Johanna Sattlera bila je Južna interkonekcija.
BH Gas
S trenutnim problemom diversifikacije izvora energije, koja je ponovno u fokusu s ruskom invazijom na Ukrajinu, ovakvi razgovori su pokazatelj kako EU održava razinu zanimanja za realizaciju projekta.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović također se susreo s izaslanstvom Europske komisije a tom prilikom također je bilo riječi o projektu plinovoda koji će BiH preko Hrvatske povezati s europskom mrežom plinovoda. Martinović je ukazao na važnost otklanjanja svih uočenih nedostataka u prijedlogu zakona u južnoj interkonekciji.
Predstavnici Unije su pripćili da će osigurati nužnu pomoć Federaciji BiH. Ukazali su na važnost korištenja financijskih mogućnosti koje BiH stoje na raspolaganju zahvaljujući europskim financijskim institucijama, a među njima je Europska banka za obnovu i razvoj, koja financira projekte energetskog sektora.
Govoreći o ulozi i značaju prirodnog gasa u energetici BiH predsjednik bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE Edhem Bičakčić izjavio je da alternativnim plinovodom bilo omogućeno dvostruko snabdijevanje, a BiH bi mogla ozbiljnije pristupiti razvoju distributivnih sistema.
"BiH će se dugoročno oslanjati na gas zbog njegovih strateških i ekoloških prednosti", kazao je Bičakčić.
Prvi pomaci
Krajem prošle godine Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prihvatio prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
Općinsko vijeće Novi Travnik donijelo je već ranije zaključak o davanju prethodne suglasnosti na trasu magistralnog plinovoda Južna interkonekcija BiH - Republika Hrvatska, za teritorij Općine Novi Travnik.
USAID je preko EBRD finansirao studiju okoliša, a EU komisija je finansirala idejni projekat.
Južna interkonekcija koja spaja BiH i Hrvatsku polazi od Zagvozda u Republici Hrvatskoj preko Posušje, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar i prepoznat je kao projekat od najvećeg prioriteta za FBiH i uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente kao što su Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Okvirna energetska strategija FBiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH do 2022.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...