Austrijski izbori ponovo su istaknuli fenomen jačanja desnice u Evropi, no i to da se države za sada ipak uspijevaju boriti protiv njihovog dolaska na vlast. Naime, u nedjelju su održani parlamentarni izbori u Austriji, na kojima je pobijedila Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), no malo je vjerovatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade.
Jednako kao što se dogodilo u Francuskoj i Njemačkoj, tradicionalne političke opcije obećavaju blokirati krajnje desnu stranku u formiranju vlade, pa je malo vjerovatno da će FPÖ dobiti mandat za sastavljanje vlade bez koalicije te da će kontroverzni lider Herbert Kickl igrati presudnu ulogu u formiranju nove vlade.
FPÖ je s 28,8 posto glasova, prema nepotpunim rezultatima nakon prebrojanih 97 posto glasova, prvi put osvojio najviše glasova na izborima.
Drugoplasirana Narodna stranka Austrije (ÖVP) je zajedno sa Zelenima na vlasti posljednje četiri godine. Oni su pretrpjeli veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima s 26,3 posto glasova, što je 11,1 posto manje nego prije četiri godine.
Na treće je mjesto pala Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova. Na četvrtom mjestu nalazi se liberalna stranka Neos s 9,2 posto, a na petom stranka Zeleni s 8,3 posto. Ostalim strankama, među kojima je i Komunistička stranka Austrije, nije uspio prelazak izbornog praga od četiri posto.
Za sada je najizglednija mogućnost za formiranje vlade udruživanje druge i treće stranke po broju glasova, odnosno stranke kancelara Karla Nehammera i Socijaldemokrata.
Inače, koalicija dviju glavnih austrijskih stranaka nekada je bila standardna formula za upravljanje državom. One su činile više od polovice austrijskih vlada nakon Drugog svjetskog rata, a povremeno je Slobodarska stranka bila dio jedne od njih u vođenju zemlje, iako nikada nije bila dominantna stranka.
Narodna stranka i socijalisti zajedno bi imali 93 zastupnička mjesta, prema preliminarnim rezultatima, što je dovoljno za većinu, ali još uvijek mogu uključiti treću stranku u svoju koaliciju.
No, tročlana koalicija bila bi presedan za Austriju i pronalaženje zajedničkog programa za vladu bit će mukotrpan zadatak. Svi čelnici stranaka slažu se da se "nešto mora promijeniti" u zemlji, ali se ne slažu o pojedinostima. Austrijski koalicijski pregovori tradicionalno traju mjesecima, a ne tjednima, pa bi razgovori mogli potrajati do sljedeće godine. Nehammerov sadašnji tim, sastavljen od Narodne stranke i Zelenih, nastavit će upravljati u međuvremenu.
Protivljenje krajnjoj desnici
Inače, Nehammer je u nedjelju istaknuo da bi pokretanje pregovora sa Slobodarskom strankom bilo "neodgovorno" te je dodao da će Narodna stranka "držati riječ" da neće formirati vladu s krajnje desnim pokretom dokle god je Kickl njegov vođa.
No, analitičari procjenjuju kako slobodnjaci neće pristati na ovu opciju, a Kickl je vrlo brzo osudio ideju da ga se isključi iz pregovora, optužujući svoje protivnike da krše ustavnu praksu i ignoriraju volju birača.
Inače, Kickl je na mjestu predsjednika stranke naslijedio Heinz-Christiana Strachea, koji je zbog korupcijske afere napustio politiku. Slovi kao ekstremni političar blizak mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu, a za sada je najavljivao da u slučaju dolaska na vlast planira deportirati tražitelje azila i prestati podržavati odbranu Ukrajine protiv ruske agresije.
Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen rekao je da će početi konzultacije sa strankama u narednim danima kako bi utvrdio ko može postići većinu u parlamentu.
"Osigurat ću da se poštuju temelji naše liberalne demokracije", rekao je, naglašavajući vladavinu prava, podjelu vlasti, ljudska prava i prava manjina, neovisne medije i članstvo u Evropskoj uniji.
Jačanje desnice u Evropi
Događaji u Austriji označavaju najnoviji pokušaj zaustavljanja sve snažnijeg širenja desnog populizma u Evropi, a Austrijanci u tome slijede dosadašnju strategiju drugih evropskih država koje su ušle u dugotrajne koalicijske pregovore.
U Njemačkoj je AfD pobijedio na regionalnim izborima u Tiringiji, no ostale stranke odbijaju sarađivati s njom. Lijeva koalicija u Francuskoj spriječila je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen da ostvari izbornu pobjedu u julu.
U međuvremenu, krajnje desna grupa Geerta Wildersa preuzela je vlast u Nizozemskoj kao članica četveročlane koalicije, ali Wilders sam nije dio izvršne vlasti.
Ko god formira sljedeću vladu, suočit će se s dugim popisom političkih izazova.
Unatoč tome što je jedna od najbogatijih evropskih država prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku, konkurentnost austrijske industrijske baze ugrožena je agresivnim povećanjem plaća i vladinim potporama za kompenzaciju brze inflacije.