.webp){kind=icon}
Ukrajinska borba protiv ruske invazije ušla je u novu fazu, sukobljavajući domaću tehnologiju bespilotnih letjelica naspram 2.000 kilometara dugog pojasa uglavnom naftnih postrojenja iz sovjetske ere.
Najmanje devet velikih rafinerija uspješno je napadnuto ove godine, a prema nekim procjenama, trenutno je isključeno 11 posto ukupnog kapaciteta zemlje. Kako se sukob na prvim crtama bojišnice pomaknuo u korist Moskve, kampanja bespilotnih letjelica postaje ključna tačka odbrane Ukrajine - kako u svojoj simbolici tako i u strateškim ciljevima.
To Kijevu daje mogućnost da prodre duboko u ruski teritorij i udari na industriju koja je ključna za ratne napore Kremlja, osiguravajući i opskrbu gorivom za njegove oružane snage i priliv petrodolara u njegove blagajne.
''Rusija je benzinska stanica s vojskom, koju mi namjeravamo uništiti'', rekao je u intervjuu Francisco Serra-Martins, suosnivač i glavni izvršni direktor proizvođača dronova Terminal Autonomy. "Fokusirat ćemo se na ono što ih najviše pogađa, a to su finansijska sredstva".
Divlja karta za svjetska tržišta
Čak i dok kampanja bespilotnih letjelica postaje priča o uspjehu za ukrajinsku vojsku — prijeko potrebna nakon niza ruskih uspjeha na bojnom polju — ona je potencijalna divlja karta za svjetska tržišta i zapadne saveznike Kijeva. Međunarodne cijene nafte uporno su rasle posljednjih dana zbog rastućih strahova da bi napadi, koji su do sada u velikoj mjeri nanijeli veliku štetu, mogli jednog dana uništiti veliki izvozni pogon.
Tek prije šest sedmica vlada u Kijevu oformila je Snage za bespilotne sisteme, specijaliziranu jedinicu usmjerenu na bespilotne letjelice. Do tog trenutka, ukrajinske oružane snage već su iskoristile tehnologiju s velikim učinkom, uništivši brojne brodove u ruskoj crnomorskoj floti i oštetivši naftno postrojenje na Baltičkom moru.
''Dronovi – bespilotni sistemi – dokazali su svoju učinkovitost u borbama na kopnu, na nebu i na moru'', rekao je 6. februara predsjednik Volodimir Zelenski.
Do sredine februara napadi dronovima oštetili su pet rafinerija nafte. Neposredno nakon toga, Rusija je zabranila izvoz benzina od 1. marta do 31. augusta, kako bi osigurala dostatne domaće zalihe prije sezonskog porasta potražnje.
"Čini se da ukrajinski čelnici osjećaju da, čak i ako ostanu u defanzivi, moraju biti u mogućnosti nastaviti nanositi bol Rusiji", rekao je Peter Schroeder, bivši viši analitičar za Rusiju u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA). Ono što je započelo kao uglavnom simboličan napor, posebice prošlogodišnji napad dronovima na Kremlj, postalo je "usklađena kampanja za nanošenje štete strateškoj meti".
Ukrajinski dronovi gađaju ruske rafinerije nafte | Napadi su prekinuli proizvodnju na lokacijama koje predstavljaju najmanje 14 posto ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta/Bloomberg
Ovaj uspjeh nije došao lako, prema proizvođačima dronova koji su razgovarali s Bloombergom. Vozila su morala biti dizajnirana da nadvladaju ruske sofisticirane mogućnosti ometanja, koristeći navigaciju terena ili vizualno pozicioniranje koje ne zahtijeva nikakvu elektroničku komunikaciju nakon lansiranja. Moraju djelovati u dometima od čak 1.000 kilometara, a istovremeno nositi dovoljno veliki eksplozivni teret da nanesu značajnu štetu objektima koji su izgrađeni da budu otporni.
Drugi val
Ukrajinska kampanja bespilotnih letjelica pokazuje da "nismo ograničeni isključivo na crtu bojišnice, već također izvršavamo svoje zadaće na moru i duboko iza neprijateljskih linija", rekao je Vasilj Maljuk, šef ukrajinske Službe državne sigurnosti, za Bloomberg 12. marta. "Mi nećemo stati''.
Drugi val napada bespilotnim letjelicama započeo je istog dana, pri čemu su oštećene neke od najvećih ruskih rafinerija — Norsi u Nižnjem Novgorodu i Ryazan blizu Moskve. Unatoč nekoliko pokušaja, bespilotna letjelica nije uspjela napasti Surgutneftegasovu rafineriju u Kirishiju, ključnom postrojenju na baltičkoj obali koje proizvodi gorivo uglavnom za izvoz.
Ruske rafinerije na meti Ukrajine ove godine |Bloomberg
Nalet napada potaknuo je skok cijena benzina i dizela na Sanktpeterburškoj međunarodnoj robnoj berzi, iako je cijena goriva na benzinskim stanicama u Rusiji blago porasla. Zemlja će možda morati preusmjeriti više sirove nafte za izvoz zbog uticaja na njene stope rafiniranja, izvijestio je Tass, pozivajući se na prvog zamjenika ministra energetike Pavela Sorokina.
Izvan ruskih granica, tržište nafte pokazalo je samo skromnu reakciju na napade dronovima, unatoč statusu zemlje kao velikog izvoznika. Fjučersi sirove nafte porasli su zbog percepcije rastućeg geopolitičkog rizika. Iako su referentne evropske cijene dizela također porasle, one su i dalje ispod nivoa zabilježenih u februaru na vrhuncu napada Huta na brodove u Crvenom moru.
To bi se moglo promijeniti ako ukrajinski dronovi uspiju isključiti Kirishi, potencijalno eliminirajući dnevno oko 150.000 barela proizvodnje dizela prvenstveno namijenjenog izvozu. Tržišta sirove nafte mogla bi iskusiti još veću nervozu ako bi Kijev počeo ciljati glavne ruske terminale za izvoz nafte u Baltičkom ili Crnom moru.
''Kada bi Ukrajina željela eskalirati svoj pritisak na prihode od ruske rafinerije nafte, ciljala bi na ključnu infrastrukturu terminala za izvoz proizvoda u lukama Primorsk ili Novorosijsk'', rekao je Mark Williams, direktor istraživanja u konsultantskoj kompaniji Wood Mackenzie Ltd. Međutim, to bi dodatno opteretilo odnose sa zapadnim saveznicima jer bi uticaj na globalne cijene nafte i rafiniranih proizvoda bio znatan.
Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama potaknuli cijene automobilskog goriva | Cijene ruskog benzina i dizela rastu na nacionalnoj robnoj berzi/Bloomberg
Za sada je ukrajinska kampanja bespilotnih letjelica fokusirana isključivo na ekonomski učinak unutar Rusije — ometanje sposobnosti zemlje da prerađuje sirovu naftu u gorivo i iscrpljuje njenu protuzračnu obranu.
"To je u osnovi novi oblik ratovanja iscrpljivanjem, gdje se ovi sistemi raspoređuju u ogromnim količinama protiv strateških lokacija", rekao je Serra-Martins iz Terminal Autonomy, američke kompanije s proizvodnim pogonima u Ukrajini, koja je osnovana prošle godine. Dronovi su dizajnirani da budu jeftini i jednokratni, što znači da projektili iz ruskih sistema protuzračne odbrane mogu koštati do 40 puta više od letjelica koje ciljaju.
Čak i ako dronovi budu oboreni, to je još uvijek ekonomski dobitak, rekao je.
Napadi imaju i psihološki cilj, rekao je drugi proizvođač dronova koji je želio ostati anoniman. Moskovska propaganda pokušava natjerati svoje građane da zaborave da je nacija u ratu, ali dugi redovi na benzinskim stanicama unijeli bi stvarnost sukoba u njihov svakodnevni život, rekla je ta osoba.
Dok ruski guverneri često prvi komentiraju napade bespilotnim letjelicama na rafinerije na svojim službenim Telegram računima, vlasti su uložile zajedničke napore kako bi utišale svaki uticaj na širu populaciju. Nekoliko regija zamolilo je ljude da ne snimaju napade dronovima niti fotografiraju štetu koju oni uzrokuju. Vlada Lenjingradske regije otišla je toliko daleko da je zabranila takve videosnimke i slike, iako se kazna za kršenje naredbe tek treba odrediti.
"Ovo se shvata vrlo ozbiljno", rekao je Alexei Mukhin, voditelj Centra za političke informacije sa sjedištem u Moskvi, koji pruža konsultantske usluge predsjedničkoj administraciji. "Stanovništvo želi znati kada će Rusija uzvratiti udarac".
Moskva je razmatrala plan kako bi olakšala postavljanje vojnih odbrambenih sistema u svojim rafinerijama nafte, rekli su prošlog mjeseca izvori upoznati s raspravama. To bi moglo uključivati raketne sisteme Pantsir, izvijestio je Interfax u utorak.
Strateški uticaj
Dronovi su postali sve važniji element u ukrajinskoj vojnoj strategiji, ali nisu zamjena za sofisticirano oružje Sjevernoatlantskog saveza, prema nekoliko istaknutih poslovnih ljudi koji pomažu u finansiranju njihove kupovine.
Kijev se mora osloniti na ova bespilotna vozila jer njegovi saveznici nerado daju rakete dugog dometa koje mogu uništiti ciljeve duboko unutar Rusije, zbog straha od eskalacije. Povrh toga, višemjesečno zadržavanje američke vojne pomoći od 60 milijardi dolara u Kongresu ostavilo je Ukrajini sve manje čak i osnovnih sredstava kao što su topničke granate nakon nedavnog ruskog napredovanja.
"Kampanja protiv ruske energetske infrastrukture pokazuje da Kijev može nastaviti nanositi bol", rekao je Schroeder, bivši analitičar CIA-e koji je sada pomoćni viši saradnik u Centru za novu američku sigurnost u Washingtonu. "Ali malo je vjerovatno da će imati strateški uticaj na tok rata".
Rusija također proizvodi svoje krstareće rakete i bespilotne letjelice dugog dometa, uključujući Shahed iranskog dizajna, koje koristi za napade na civilnu i vojnu infrastrukturu u Ukrajini. Zelenski je rekao da je ove sedmice samo u martu lansirano više od 320 Shaheda.
Više od dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, s vojnim neuspjesima na prvim linijama i kolebljivom podrškom zapadnih saveznika, uspjeh ukrajinskih napada na rafinerije sugerira da će se kampanja dronovima nastaviti.
''Ove su sedmice pokazale mnogima da ruski ratni stroj ima ranjivosti koje možemo dosegnuti našim oružjem'', rekao je Zelenski 16. marta. ''Ono za što su sposobni naši vlastiti dronovi je prava ukrajinska sposobnost dugog dometa. Ukrajina će sada uvijek imati udarnu snagu na nebu''.
Sa svakim mjesecom koji prođe ove godine, kijevske oružane snage imat će sve više bespilotnih vozila koja će letjeti iznad ruskog teritorija, rekao je Mykhailo Fedorov, ministar digitalne transformacije zemlje čije odgovornosti također uključuju nadzor nad proizvodnjom aviona.
"Bit će to neviđena količina dronova dugog dometa", rekao je Fedorov.
