Lideri Srbije i Kosova približili su se sporazumu o normalizaciji odnosa dok raste pritisak iz SAD-a i Evropske unije da okončaju spor koji je tinjao otkako su vodili rat 1998. - 1999.
Pošto rat u Ukrajini traje već drugu godinu i ne nazire mu se kraj, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti suočavaju se s pritiskom Washingtona i Brisela da ublaže spor koji je ugrozio stabilnost regiona.
Nakon što su u ponedjeljak u Briselu razgovarali pod pokroviteljstvom EU, Vučić i Kurti nisu objavili dogovor. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell je, međutim, rekao da će oni voditi daljnje pregovore kako bi odlučili o koracima za sprovođenje prijedloga bloka koji ima za cilj saniranje razilaženja. Nisu potrebni daljnji razgovori o konkretnom prijedlogu, rekao je on.
Napravljen napredak
"Danas je napravljen napredak", rekao je Borell. "Istovremeno je potrebno više rada kako bi se osiguralo da ono što su strane danas prihvatile bude provedeno".
Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) objavila je tekst dokumenta u kojem se vidi da je cilj da dovede do postepenog razvoja odnosa zasnovanih na poštovanju teritorijalnog integriteta, poštovanju granica i stepena određene autonomije za etničke Srbe koji i dalje žive na Kosovu.
Srbija i Kosovo će međusobno razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava, a Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, navodi se u tekstu evropskog prijedloga sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine
To bi bila velika promjena u odnosima pod kojima Srbija trenutno ne priznaje suverenitet Kosova.
Obje strane su se složile u Briselu da se suzdrže od bilo kakvih akcija za obnavljanje tenzija na terenu, rekao je Borell.
Nastavak razgovora
Razgovori će se nastaviti tokom marta, rekao je Vučić i dodao da očekuje "još mnogo" sjednica. Ipak, ostalo je neslaganje u vezi s prijedlogom da se Srbima koji još uvijek žive na Kosovu da autonomija, rekao je on.
"Nadam se da ćemo uspjeti da postignemo kompromis, ali bojim se da bismo takođe mogli da zaglavimo", rekao je on.
Netrpeljivost između susjeda praktično ih je i spriječila da napreduju ka članstvu u EU.
Ostavljeni van jedinstvenog tržišta EU, Srbija i Kosovo su znatno ispod prosjeka po životnom standardu, uz široko rasprostranjeno siromaštvo i korupciju.
Beograd smatra Kosovo, većinom muslimansku naciju od oko 1,8 miliona, dijelom svoje teritorije i vjerskim i kulturnim srcem srpskog naroda.
Iako novi plan navodno ne poziva na priznanje Kosova od Srbije, on se vidi kao odskočna daska za normalizaciju odnosa.
To takođe može, na kraju, dovesti do uključivanja Kosova u međunarodna tijela, što je Srbija decenijama pokušavala da spriječi zajedno sa svojim saveznicima Kinom i Rusijom.
.webp){kind=icon}
