Ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini je intenziviran 24. veljače 2022. godine Ruskom agresijom na Ukrajinu, rekao je za Bloomberg Adriju Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Rusija sada ima moćan utjecaj unutar Republike Srpske, a sve je utjecajnija među vodećim hrvatskim političkim ličnostima, navodi se u dokumentima State departmenta. Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je u Davosu istakao da Kremlj pokušava stvoriti napetosti u regiji zapadnog Balkana.
Nakon debate u Europskom parlamentu 17. siječnja 2023. godine, u Rezoluciji o primjeni zajedničke vanjske i sigurnosne politike navedeno je kako treba da se donesu "ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući one koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika".
Rezolucija je usvojena sa 407 glasova za i 92 protiv, uz 142 suzdržana.
Reagirajući na prijedlog sankcija, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, rekao je da zbog njegove politike "nije stradao nitko, BiH nije invalidnija nego što bi inače bila, europski put nije doveden u pitanje, nije doveden u pitanje njen teritorijalni integritet."
Na ovogodišnjem obilježavanju devetog januara, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kako je rekao Dodik, ruski predsjednik je odlikovan zbog zaslužnosti za suradnju 'dviju država', kako je okvalificirao bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku (RS) i Rusiju.
"Putin je zaslužan za razvoj i jačanje suradnje i političkih i prijateljskih odnosa između Republike Srpske i Rusije", rekao je Dodik u Banjoj Luci. "Ovo vrijeme moramo iskoristiti mi koje je narod birao da objedinimo srpski narod." Dodao je kako je došlo vrijeme u kojem se može razmišljati o tome da svi Srbi žive u jednoj državi.
Iz Vlade RS-a su za Bloomberg Adriju priopćili da su ruski i srpski narodi stoljetni prijateljski narodi koje povezuju zajednička kultura, vjera i povijest. "Rusija je jedna od zemalja garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i članica Vijeća za implementaciju u BiH", dodali su. "Zbog toga je Rusija prisutna u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini u diplomatskom, ekonomskom, kulturnom i političkom smislu."
U međuvremenu, tijekom svoje posjete BiH, ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon istakla je da se stabilnost u svijetu promijenila, posebice u Europi. "Povećan je ruski utjecaj na ovom području i EU je kazala da je jedinstvo ključni element", rekla je Fajon.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković izrazila je zabrinutost zbog mogućih turbulencija kako na Kosovu tako i u BiH. "Imamo najave koje vode u destrukciju ove zemlje", rekla je Turković.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski tijekom svog govora na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu istakao je da Kremlj pokušava stvoriti napetosti u regiji zapadnog Balkana.
"U regiji zapadnog Balkana s vremena na vrijeme imamo dvije vruće ili osjetljive točke. To je Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine i na sjeveru Republike Kosovo", rekao je Pendarovski. "Realno govoreći, ruska propaganda, lažne vijesti, politička propaganda, hibridne prijetnje i takvi napadi nisu intenzivirani u posljednjih godinu dana jer je Putinov režim potpuno zauzet napadima na zapadni savez zbog rata u Ukrajini."
Kanali utjecaja
State department je sredinom 2022. godine objavio dokument u kojem se navodi da Rusija ima moćan utjecaj unutar RS-a, a sve je utjecajnija među vodećim hrvatskim političkim ličnostima. "Prevashodno kroz vladajuće strukture u entitetu Republika Srpska, ali u posljednjih nekoliko godina u toj jednoj osovini, praktično proruskoj, se značajno inkorporirao i HDZ", dodao je.
"Rusija je uporno podržavala napade RS-a na legitimitet OHR-a, kao i napore RS-a da demontira institucije na državnoj razini (takozvani projekt 'Nezavisna Srpska s Daytonskom BiH')", navodi se u dokumentu State departmenta.
Sredinom siječnja 2023. britanski državni ministar Leo Docherty izjavio je da su Milorad Dodik i drugi političari u RS-u blokirali BiH da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Obratili smo se i Veleposlanstvu Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, ali nismo dobili odgovor na naš upit.
Mediji kao što su RussiaToday i Sputnjik, koji su došli u Srbiju, još su jedna ruka moći, uz brojne portale u BiH. "Zbog nepostojanja jezičnih barijera omogućen je medijski utjecaj u BiH, gdje se zapravo Rusija predstavlja kao jedna istočna alternativa europskom putu", navodi Turčalo. "Sukob ruske i europske ideje će, prema mom mišljenju, posebno biti izražen u ovom periodu kada smo već i dobili status kandidata", dodao je.
Korupcija izjeda demokratsko tkivo BiH i nagriza njezine izglede za održivi prosperitet, navodi State department. "Njime se ugrožavaju euroatlantske integracije BiH, a BiH je izložena vanjskom zloćudnom utjecaju, posebno Rusije i NR Kine."
Ruski ili neki drugi utjecaj u BiH postoji i radi ekonomskih interesa, navodi Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja, i ne treba ih dovoditi u pitanje kada oni ne utječu na stanje sigurnosti. "Prije svega tu možemo govoriti o onom dijelu kada se služe koruptivnim metodama", ističe Mušić. "Na taj način dodatno razvaljuju sistem, utječu na tužilaštvo i povećavaju broj korumpiranih ljudi."
"Ono što Rusija radi u svim zemlja, pa to uključuje i Bosnu i Hercegovinu, to je jedna vrsta korupcije na visokom nivou, pogotovo kad se radi o ekonomskom i investicijskom polju", ističe Turčalo. Smatra da se "kupuje" elita koja treba afirmirati ruski utjecaj.
Zapad je često optuživao Moskvu da želi destabilizirati BiH i ostatak Balkana preko svojih posrednika u Srbiji i Bosni. Dodik više godina u nizu otvoreno zagovara odvajanje Republike Srpske od Federacije BiH kako bi je spojio sa susjednom Srbijom.
Iz Vlade Republike Srpske kažu da se ruski utjecaj ne može smatrati destabilizirajućim, niti se može reći da je Rusija u BiH prisutna samo radi ispunjavanja vlastitih interesa više od bilo koje druge zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Kine, Turske ili Velike Britanije.
Ekonomska prisutnost Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini je trenutno minimalna, kaže za naš medij Irvin Pekmez, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH). "Ali zbog evidentno jakog oslonca koji Moskva ima u Republici Srpskoj, u vidu koalicije koju okuplja Milorad Dodik i poluga vlasti koje su u posjedu njegovog SNSD-a, ruske državne kompanije koje se bave prodajom fosilnih goriva – nafte i prirodnog gasa imaju za cilj naglo povećanje prisutnosti u BiH, prvenstveno u Republici Srpskoj", ističe.
Turčalo dodaje da je investiranje koje se dogodilo u BiH kada je riječ o Ruskoj Federaciji uglavnom bilo investiranje koje je izvlačilo novac ili urušavalo grane, poput primjera naftne industrije - Rafinerije Brod.
Bosna i Hercegovina trenutno vrši opskrbu plinom od ruskog Gazproma i nema alternativu. Pred Vijećem ministara BiH su odluke o izgradnji dva plinovoda - Nove istočne i Južne interkonekcije, koji su još u fazi usvajanja. Plinovod iz 80-ih Sjeverna interkonekcija nikada nije vidio svjetlo dana zbog opstrukcija političkog vrha iz Republike Srpske.
Više na: Sjeverna interkonekcija, plinovod iz 80-ih koji pada u zaborav
Meka diplomacija
U BiH prepoznata je takozvana meka diplomacija Rusije, kaže Mušić, gdje se osim redovnih diplomatskih aktivnosti uključuju i nevladine organizacije. "One imaju na neki način otvoreno djelovanje u smislu da možemo reći da prikupljaju ili razmjenjuju informacije ili učestvuju u nekim socijalnim ili sličnim procesima unutar BiH."
Pekmez dodaje da postoje formalne i neformalne organizacije, čija je izražena zajednička značajka upravo povezanost s proruskim političkim aktivistima van BiH, a koje gaje afinitet prema trenutnoj vlasti u Moskvi i njenoj problematičnoj politici prema BiH.
"Neke od najznačajnijih su: Noćni vukovi, Sveti Georgije, Veterani Republike Srpske, Balkanska kozačka vojska i navijačke grupe Slavije (Sokolovi), Radnika iz Bijeljine (Incident) i Borca (Lešinari) te navijači beogradskog Partizana i Zvezde iz BiH (Gacko, Banja Luka, Foča)", rekao je Pekmez za Bloomberg Adriju.
Nezaobilazni su i ruski oligarsi. "Najbolji primjer ruskog oligarha koji je iskazao interes za BiH jeste Konstantin Malofejev", dodaje Pekmez. Osnivač je konzervativne organizacije Kaheton, koja promovire prorusku propagandu van granica zemlje. Malofejev je, kako tvrdi State Department, vođa jedne od najvećih ruskih privatnih fondacija i miješao se u izbore u BiH.
Turčalo zaključuje da ruski utjecaj, koji je metastazirao praktično preko Srbije u sve zemlje regije, primijetimo upravo kroz tu podršku faktorima destabilizacije koji su dovoljno jaki da u jednom trenutku mogu izazvati konflikte različitog intenziteta u regiji.