Dva najveća proizvođača nafte u Africi nalaze se na suprotnoj putanji duga prema Svjetskoj banci. Javni dug Angole će ove godine pasti na 61,9 posto bruto domaćeg proizvoda sa 85,7 posto u 2021. godini, dok će Nigerija imati svoj omjer servisiranja duga i prihoda na 102,3 posto u istom periodu, navela je Svjetska banka u svom dvogodišnjem izvještaju "Puls Afrike".
Vlada predsjednika Muhammadua Buharija u Nigeriji odbila je ukinuti subvencije za gorivo koje bi mogle rezultirati povećanjem državnog budžetskog deficita na 12,4 biliona naira (28 milijardi dolara) sljedeće godine - skoro tri puta od ukupnog prihoda. U Angoli je valuta porasla i vlada je osmislila politiku za privlačenje stranih investitora.
"Javni dug u Nigeriji predstavlja zabrinutost", navodi Svjetska banka u izvještaju. "Kombinacija niske proizvodnje u naftnoj industriji i neodrživih subvencija jedna je od glavnih prepreka za postizanje održivosti duga."
Nigerija je potrošila 982 milijarde naira u prvom tromjesečju subvencionirajući benzin, osiguravajući vozačima u zemlji da na pumpama imaju najniže cijene na svijetu.
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond su više puta pozivali vladu da ukine subvenciju.
Javni dug uzrokuje zabrinutost / Depositphotos
Dužnička kriza
Više od dvije trećine subsaharskih afričkih država s dugom iznad 70 posto BDP-a nema rudarske ili druge resurse, navodi se u izvještaju. Dug Eritreje prema BDP-u će porasti na 234,9 posto, dok će Ganin iznositi 104,6 posto BDP-a.
U međuvremenu, rastuće cijene robe i više kamatne stope čine otplatu duga skupljim za nacije na drugom po veličini kontinentu svijeta.
Prema izvještaju, osam od 38 afričkih zemalja koje ispunjavaju uslove za kredite od Međunarodnog udruženja za razvoj Svjetske banke nalaze se u dugovima. Još 14 ih je u velikoj opasnosti da im se pridruže.
Svjetska banka očekuje da će se ekonomski rast regiona usporiti na 3,3 posto u 2022. godini sa 4,1 posto prošle godine. Također je smanjena prognoza rasta Nigerije za 2022. godinu na 3,3 posto sa 3,8 posto, dok će Angola ove godine povećati 3,1 posto sa 0,8 posto u 2021. godini.
Ekonomski učinak Angole je na pozadini rastuće privatne potrošnje, državne potrošnje i suficita tekućeg računa, navodi se u izvještaju. "Vlada je počela ubirati koristi od svojih napora da poboljša mobilizaciju prihoda povećanjem efikasnosti naplate poreza i smanjenjem utaje poreza."
.webp){kind=icon}