Možda najzanimljivija januarska sjednica centralne banke jeste sjednica Banke Japana. Dok ostale monetarne institucije idu u smjeru smanjenja restriktivnosti monetarnih politika, od japanske centralne banke očekuje se zatezanje. Ovakav potez doveo bi kamatnu stopu centralne banke na 0,5 odsto, što bi bio najviši nivo od 2008.
Japan je i dalje u dosta stimulativnom režimu što se tiče kamatne stope, koja je tek u 2024. uplovila u pozitivnu zonu. Inflacija je iznad targeta od dva odsto (sa tri odsto u decembru prema Tokio CPI), što daje prostor centralnoj banci za povećanja kamatne stope.
Odluke centralne banke Japana su u ovom trenutku svojevrsni "trade-off" u kontekstu troškova života. S jedne strane, veće kamatne stope znače i veće kredite, što opterećuje budžete potrošača, dok držanje niskih kamata implicira perzistentniju inflaciju.
Jedan on ključnih faktora koji oblikuju odluku centralne banke Japana je kretanje valute. Japanski jen nije imao sjajnu 2024, izgubio je oko 10 odsto svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Daljnje slabljenje valute preko uvoza i "pass-through" efekta direktno poskupljuje potrošačku korpu, što ide u prilog povećanju kamata. A ako u jednačinu uključimo i rast zarada koji se očekuje, izglednije je da će se centralna banka odlučiti za povećanje kamatne stope.
Slično vidi i tržište, gdje se procjenjuje vjerovatnoća od preko 90 odsto da ove nedjelje dođe do podizanja kamatne stope – što je najizvjesnija situacija u slučaju BoJ u prethodnih godinu dana.
A već se vidi i reakcija valute. Naime, JPY je ojačao oko jedan odsto od početka godine, čak je jedina G10 valuta koja je ojačala u odnosu na dolar na dan inauguracije Donalda Trumpa, što oslikava njenu trenutnu specifičnu poziciju i benefite sužavanja kamatnog diferencijala na relaciji sa USD. Trumpova inauguracija je bila događaj koji je imao potencijal da poljulja očekivanja u vezi s potezom centralne banke u januaru, ali iznenađenja su izostala.
Do kraja godine vidimo dodatna daljnja povećanja kamatne stope, ali očekujemo da centralna banka pristupi oprezno u smislu tajminga i veličine smanjenja. To pogotovo kako ne bi došlo do iznenadnih turbulencija na tržištu.
Da se podsjetimo "house-of-cards" momenta iz 2024, što je odličan primjer za udžbenike iz finansijskih tržišta. Naime, nakon poteza centralne banke kojim je povećana kamatna stopa, japanski jen je odreagovao oštrom aprecijacijom. Postavka svjetskih tržišta je dugo bila povoljna za pozajmljivanje po niskim stopama na japanskom tržištu i ulaganje u tržišta i oblike aktive koji su donosili dobre prinose ("carry trade"). Aprecijacija valute u avgustu povećala je dug u jenu, kada se izrazi u drugim valutama, što je dovelo do toga da se gomila pomenutih pozicija zatvori.
Ovakav masovni izlazak s tržišta je tipičan primer "selloffa" i globalni berzanski indeksi su u samo nekoliko dana znatno izgubili na vrijednosti. Poenta je u trenutku – pozicije su se gradile postepeno dok im je okruženje išlo naruku, a zatvorile su se naglo, čim je aprecijacija JPY umiješala prste u matematiku ove vrste strategije trgovanja.
Međutim, tržišta su se stabilizovala i relativno brzo oporavila. S&P je u potpunosti povratio svoju vrijednost s kraja jula već do sredine avgusta, a Nikkei 225 u istom periodu preko 90 odsto svoje vrijednosti. Sada ne očekujemo da se ovakav scenario ponovi u istom intenzitetu, ali dalje sužavanje kamatnog diferencijala dovešće do zatvaranja pozicija, što tržišta kapitala osjete.
.webp){kind=icon}