.webp){kind=icon}
Održive tržišne investicije imaju tri engleska termina Green Finance, Sustainable Finance i Climate Finance. Također, imaju i tri izvora. Novac dolazi iz proračuna, od privatnih investitora i banaka te multilateralnih i bilateralnih tokova novca, poput Svjetske banke, Europske komsije i Europske banke za razvoj, kazao je za Bloomberg Adriju Amar Čaušević iz Štokholmskog instituta za okoliš.
Zapadni Balkan bez Hrvatske, zbog kriza koje je pretrpio nakon raspada Jugoslavije te socio-ekonomskih problema s kojima se suočava, većinu kapitala za održivi razvoj i održive finacije dobija kroz bilateralne i multilateralne tokove. Glavni akteri na ovom području su Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Njemačka i Švedska.
Petrol/licencirane fotografije
Privatnog kapitala za velike projekte u BiH nije bilo jer je politička nestabilnost jako riskantna za investitore.
"Iz budžeta je tu bilo još manje novca, najčešće dolazi u smislu sufinanciranja", kazao je Čaušević. "Kao uvjet za dobivanje novca za neke grantove morate imati lokalnu zajednicu kao sufinancijera."
Srbija je u posljednjih nekoliko godina učinila značajne pomake, uspjeli su dovesti Masdar, veliku tvrtku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su uložili više od 300 milijuna dolara u vjetroenergiju u Srbiji. Jedan od njihovih projekata je vjetropark u Vojvodini.
Bloomberg
"Izdali su u Srbiji prvu zelenu obveznicu u vrijednosti jedne milijarde eura. Dosta investitora se nakon toga zainteresiralo za ulaganje u obnovljive izvore energije i zelenu energiju", naveo je Čaušević. "BiH nije tome ni blizu zbog velikog rizika za investicije zbog političkih tenzija."
Globalna svjetska kriza, inflacija, problemi u lancima opskrbe stvaraju probleme održivim investicijama. Ruski plin i nedostatak energenata vraćaju ugalj na velika vrata. Na taj način zelena energija ispašta te kaska u svom napretku. Ugalj je izuzetno profitabilan, za najmanje novca se proizvede najviše energije. Takav izvor energije nosi svoje "troškove" po okolinu.
"Fokus mnogim zemljama sada će biti ugalj zbog predstojeće zime. Zbog već postojećih termoelektrana ovaj pristup je adekvatniji za trenutnu krizu jer je za izgradnju vjetroparkova i sličnih zelenih izvora energije potrebno mnogo novca i vremena", rekao je Čaušević.
2020. godine 15 elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emitiralo je dva i pol puta više sumpornog dioksida nego 221 elektrana na ugalj u EU zajedno.
Rudnik uglja Kakanj, Bosna i Hercegovina. Foto: Jasmin Agović. (SEI)
Sve zemlje u EU pate od inflacije, Švedska, koja Bosni i Hercegovini donira najviše novca za zelenu energiju, trpi pritiske visoke inflacije, što smanjuje njen proračun i samim tim će manje novca biti dostupno na bilateralnom osnovu.
"Pandemija je naučila države da je samoodrživost ključna za "preživljavanje" svjetskih kriza i nestašica, od hrane do energije. Svjetska ekonomija je bazirana na brzini i dinamičnosti, što ne doprinosi održivom razvoju i održivim financijama", rekao je Čaušević.
Zbog trenutnih kriza i tenzija u zemljama poput BiH i Kosova bit će manje dostupnih donacija i grantova za Zapadni Balkan.
