Pad Njemačke

Nijedna razvijena ekonomija nije doživjela dramatičniji preokret nadole od Njemačke. Rast njenog dohotka po glavi stanovnika je opao sa 1,6 procenata u protekloj deceniji na manje od nule u posljednjih nekoliko godina. Tokom pandemije, Njemačka je izgledala bogato i fleksibilno, spremna da se istakne u post-kovid svijetu. Sada izgleda da je pretrpjela poraz zbog svoje velike zavisnosti od izvoza u Kinu i uvoza energije iz Rusije.

Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu prouzrokovala je smanjenje njemačke ekonomije za 0,2 procenta prošle godine. Iako se najveća evropska ekonomija oporavila rastom od 0,2 procenta u prvom kvartalu, očekuje se da će ove godine ostati jedna od najslabijih velikih ekonomija na svijetu, sa godišnjim rastom bruto domaćeg proizvoda ispod jednog procenta.

Investicije nisu dovoljno doprinijele rastu u posljednjih nekoliko godina, a industrijska produktivnost opada šokantnom godišnjom stopom od pet procenata. Odjednom, budućnost Mittelstanda - mreže proizvođača koji su dugo bili motor njemačkog rasta - izgleda neizvjesno.

Njemačka vlada sada razmatra poreske olakšice i reforme sistema socijalne zaštite kako bi podstakla svoju radnu snagu da utroši više radnih sati, pridružujući se Velikoj Britaniji i Holandiji u nastojanju da se pronađe administrativno rješenje za ekonomsku krizu u regionu putem preokretanja trenda velikog pada prosječnih radnih sati.

Nakon mjeseci žustre debate, vladajuća koalicija njemačkog kancelara Olafa Scholza priprema "plan rasta" koji će biti predstavljen javnosti već sljedećeg mjeseca, a koji ima za cilj da rad na duže sate učini isplativijim. Opcije koje se razmatraju uključuju smanjenje poreza na prekovremeni rad i reformu pružanja široko spektra socijalnih beneficija, prema riječima ljudi upoznatih sa planovima.

Depositphotos

Njemačka ima najkraće prosječne radne sate od svih razvijenih svjetskih ekonomija, prema najnovijim podacima OECD-ja za 2022. godinu, što odražava relativno visok udio njemačkih žena koje su zaposlene na nepuno radno vrijeme i rastuću sklonost društva ka više slobodnog vremena. Čak i ako nisko plaćeni ljudi u Njemačkoj žele da rade više sati, mnogi imaju malo podsticaja za to jer gube veliki dio dodatnog prihoda zbog poreza i smanjenih beneficija.

Rast plata u Njemačkoj naglo se ubrzao u prvom kvartalu. Naravno da je to pozitivno u smislu povećanja kupovne moći njenih građana, ali dotični trend upućuje na vjerovatno povećanje plata u široj evrozoni, što dovodi u sumnju koliko agresivno će Evropska centralna banka (ECB) smanjivati kamatne stope ove godine. To će svakako imati uticaj na smanjenje ukupne potrošnje, a pogodiće i građevinski sektor i sferu nekretnina, budući da će kreditiranje individualnih klijenata biti otežano uz više kamatne stope.

Kolektivno dogovorene plate u Njemačkoj porasle su za 6,2 procenta u prva tri mjeseca ove godine, ubrzavši rast sa 3,6 procenata u prethodnom kvartalu, prema podacima Bundesbanka koji uključuju jednokratne bonuse, objavljenim tekućeg mjeseca. Zajedno sa podacima drugih zemalja, sugerišu da je godišnji kolektivni rast plata u evrozoni porastao na 4,7 procenata u prvom kvartalu, sa 4,5 procenata u prethodnom kvartalu.

Izložene podatke potvrđuje i stavlja u jasniji kontekst sama njemačka centralna banka u zvaničnoj izjavi: "Široko rasprostranjeni nedostatak radne snage i velika spremnost kolektiva na štrajk, nedavno su omogućili sindikatima da postignu natprosječne stope povećanja zarada, što ukazuje na to da će stope povećanja plata i dalje biti relativno visoka u budućnosti."

Depositphotos

Ubrzanje rasta plata može predstavljati prepreku za investitore koji se nadaju uzastopnim smanjenjima kamatnih stopa od strane ECB, za koju se naširoko očekuje da će biti prva krupna centralna banka koja će sniziti kamatne stope 6. juna. Međutim, čak i ako dođe do sniženja kamatnih stopa u junu, ne treba očekivati da će doći do konsekutivnog sniženja u julu mjesecu. Teško da će investitori u evrozoni, samim tim u Njemačkoj, biti pretjerano ohrabreni tim potencijalnim razvojem događaja. To su loše vijesti za Njemačku kojoj je neophodno da privuče svježi kapital u pokušaju da nadomjesti gubitke prouzrokovane ratom u Ukrajini i sve većim prisustvom kineskih industrijskih proizvoda na svom tržištu, uključujući i automobile.

Nešto što je dugoročno povezano sa problemom nedostatka radne snage jeste činjenica da je stopa nataliteta u Njemačkoj ove godine dostigla najniži nivo u posljednjoj deceniji, dok je broj sklopljenih brakova blizu rekordno niskog poslijeratnog nivoa, što dodatno otežava demografske izazove sa kojima se suočava najveća evropska ekonomija. Slab učinak njemačke ekonomije, koja je jedva rasla u četiri godine od početka pandemije virusa korona, u kombinaciji sa rezovima javne potrošnje, doprinijeli su padu stope nataliteta u zemlji.

Njemački državni biro za statistiku - Destatis, saopštio je da je pad stope nataliteta u Njemačkoj bio veći u bivšem komunističkom istoku zemlje. Natalitet u istočnom dijelu države, isključujući Berlin, opao je za 9,2 procenta u odnosu na prethodnu godinu, dok je u zapadnom dijelu opao za 5,9 procenata. Sličan obrazac je primjećen i kod broja sklopljenih brakova, koji su opali za devet procenata u istočnoj Njemačkoj i 7,4 procenta u zapadnoj. Dati podaci svjedoče o još jednom dugoročnom problemu Njemačke - nepotpunoj ekonomskoj reintegraciji onoga dijela zemlje koji se vratio u Njemačku nakon duge sovjetske dominacije.

Depositphotos

Njemačka agencija za zapošljavanje upozorila je da bi ta država trebalo da privuče 400.000 imigranata na godišnjem nivou kako bi bilo spriječeno dalje opadanje nivoa dostupne radne snage. Njemačka vlada je, svjesna ovog problema, prošle godine uvela nove vrste viza namijenjene privlačenju kvalifikovanijih radnika. Podaci Destatisa pokazuju da je broj privremenih radnih viza, koje su dodijeljene ljudima iz zemalja van Evropske unije (EU), 2023. godine dostigao 68.000, što je više nego trostruko uvećanje u odnosu na nivo iz 2021. godine.

Nedavna studija savjeta ekonomskih stručnjaka, koji savjetuju njemačku vladu, upozorila je da će smanjenje radne snage i starenje stanovništva usporiti rast njemačke ekonomije sa prosječnih 1,4 procenta u prethodnoj dekadi na svega 0,4 procenta u tekućoj deceniji. U aktuelnom trenutku, evrozona i dalje zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) po pitanju kvartalnog ekonomskog rasta, dok oba ekonomska subjekta zaostaju za prvim kvartalnim rastom BDP-a Kine od 1,6 odsto.

Evropu kao ekonomski i politički blok ne treba otpisati, ali treba očekivati preraspodjelu moći unutar bloka. Istočne države, poput Poljske, pokazivaće sve bolje rezultate i raspolagati sa sve više uticaja. Naročito ako se u obzir uzme da će odbrambena industrija igrati dovoljno veliku ulogu u Evropi u godinama koje nas očekuju.

Komentar ne odražava nužno mišljenje uredništva Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.