Buduća koalicijska vlada, koju će predvoditi Friedrich Merz iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), pristala je na velike ustupke prema Zelenima kako bi osigurala nužnu podršku za svoj ambiciozni investicijski plan od 500 milijardi eura. Iako su Zeleni doživjeli značajan poraz na nedavnim izborima u Njemačkoj, stranka je sada ostvarila važnu političku pobjedu tešku milijarde eura, javlja Deutsche Welle.
Da bi Njemačka mogla preuzeti dodatni dug u visini od 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu, potrebna je izmjena ustava za koju je nužna dvotrećinska većina u oba parlamentarna doma. Upravo zbog toga CDU, zajedno sa sestrinskom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratima (SPD), ovisi o glasovima Zelenih (Die Grünen) u Bundestagu. Ključno glasovanje održat će se u utorak, 18. ožujka.
Kako prenosi Deutsche Welle, Zeleni su inzistirali da se najmanje 100 milijardi eura od ukupnog iznosa preusmjeri u posebni Klimatski transformacijski fond (Klima Transformationsfonds). Pod njihovim pritiskom, tekst ustavnog amandmana sada eksplicitno predviđa da će se sredstva koristiti "za ulaganja u infrastrukturu i dodatna ulaganja u postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine".
Čitaj više
Merz i Zeleni finalizirali njemački paket potrošnje
Nakon izvješća o sporazumu, njemačke obveznice dodatno su pale i produljile nedavni pad.
14.03.2025
Rast proizvodnje u Njemačkoj nagovještava ekonomski oporavak
Proizvodnja je porasla za dva posto u januaru u odnosu na prethodni mjesec.
10.03.2025
Pobjednike izbora u Njemačkoj tek čeka glavobolja
U zavisnosti od toga da li će BSW i FDP ostati van njemačkog parlamenta, umnogome će zavisiti i kolika će biti postizborna glavobolja Friedricha Merza.
24.02.2025
Bundestag potvrdio plan težak 500 milijardi eura | Bloomberg
Takva je formulacija izazvala zabrinutost među konzervativcima i dijelu poslovne zajednice, postavljajući pitanje postaje li cilj klimatske neutralnosti do 2045. godine dio ustavnih prioriteta Njemačke. Međutim, prema mišljenju bivšeg suca njemačkog Saveznog ustavnog suda Ude Di Fabija, takav dodatak ipak ne znači postavljanje klimatske neutralnosti kao novog ustavnog cilja. S njim se slaže i Christian Calliess, stručnjak za ustavno i ekološko pravo sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, tvrdeći da nova formulacija samo dodatno pojašnjava postojeći cilj zaštite okoliša.
No političari poput Wolfganga Kubickog iz liberalne stranke FDP za Deutsche Welle upozoravaju da bi takav potez mogao izazvati niz sudskih sporova zbog mogućih nesuglasica između investicijskih projekata i ciljeva klimatske neutralnosti, što bi za državu predstavljalo dodatne pravne izazove.
S druge strane, za Zelene to predstavlja velik politički uspjeh, najveći od formiranja prethodne koalicijske vlade s SPD-om i FDP-om 2021. godine, kada je njihov ambiciozni klimatski plan propao zbog odluke Saveznog ustavnog suda iz 2023. godine.
.webp){kind=icon}
