Oko 800 šivaćih mašina neprestano zuji, iz redova presa za peglanje uz šištanje izlaze oblaci pare, a stotine radnika kreću se proizvodnim pogonom ogromne fabrike odjeće na istoku Indije. Neki od njih velike rolne tkanine sijeku laserski navođenim rezačima.
Izvan prostranog kompleksa u Khordi, u saveznoj državi Odiši, koji se prostire na oko 16 hektara i u kojem bi na kraju trebalo da radi čak 10.000 ljudi, temperatura se jednog kasnog junskog jutra kreće oko 34 stepena Celzijusa. Međutim, zbog toplih i vlažnih vjetrova koji stižu iz Bengalskog zaliva i donose nepodnošljivu vlagu, djeluje znatno viša.
Takvi uslovi dobro su poznati u lancima snabdijevanja širom Azije koji rade za svjetsku modnu industriju vrijednu 1,7 biliona dolara. U njima desetine miliona zaposlenih, uglavnom žena, trpe sve teže posljedice ekstremnih vrućina, često bez odgovarajuće zaštite na radnom mjestu.
U Indiji ekstremne vrućine povećavaju broj izostanaka s posla i tokom najtoplijih letnjih mjeseci smanjuju produktivnost proizvođača odjeće za čak 10 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za poslovanje i ljudska prava Stern pri Univerzitetu u Njujorku, objavljeno u junu.
U Indiji ekstremne vrućine povećavaju broj izostanaka s posla i smanjuju produktivnost proizvođača odeće do 10 odsto | Bloomberg
Proizvodne linije u industriji odjeće odavno su posebno osjetljive na ekstremne temperature jer često okupljaju veliki broj radnika na malom prostoru, uz mnogo opreme koja stvara toplotu i u jednostavnim ili slabo provetrenim zgradama.
"Industrijska arhitektura osmišljena je tako da štiti ekonomski najvažniji dio fabrike, a to su mašine", kaže Vidhura Ralapanawe, izvršni potpredsjednik za inovacije i održivost u kompaniji Epic Group, dobavljaču odjeće koji je u aprilu otvorio novi kompleks u Khordi s ciljem rješavanja problema vrućine na radnom mjestu.
Širi sektor proizvodnje odjeće sporo se suočava s posljedicama sve viših temperatura po zaposlene, kaže Ralapanawe. "To je poput raka u loncu vode koja se polako zagrijeva. Problem ne primjećujete jer se sve odvija tako sporo", kaže. "Kada shvatite da ste prešli granicu, to vas šokira."
Indija se i 2026. suočila sa još jednim ljetom s nepodnošljivim vrućinama, a svih 50 najtoplijih gradova na svijetu koje je AQI.in izdvojio u analizama globalnih temperatura u aprilu i maju nalazilo se upravo u toj zemlji.
Kada uđete u Epicov kompleks Trimetro, kroz vrata nalik onima na vazdušnoj komori i pored uređaja koji stvaraju zavjesu hladnog vazduha, sparina koja vlada napolju nestaje. Debele cijevi iznad proizvodnih linija ispuštaju hladan vazduh, dok ogromni ventilatori okačeni o plafon polako usmjeravaju stalan povetarac ka radnicima i održavaju temperaturu u fabrici na oko 28 stepeni Celzijusa.
Ispod velikih lopatica ventilatora Mamata Sahani (23) i Madhusmita Das (27) provlače tkaninu kroz šivaće mašine. Lica su im suva, okovratnici bez tragova znoja, a njih dvije se šale dok se iz fabričkih zvučnika smjenjuju muzika iz hindskih filmova i vjerske pesme na jeziku odija.
Na prethodnom poslu u drugoj fabrici gotovo da nije bilo opreme za hlađenje, objašnjava Sahani.
"Imali smo samo nekoliko ventilatora u cijelom proizvodnom pogonu. Ljeti bi se limeni krov toliko zagrijao da smo imali osjećaj da se pečemo", kaže. "Ovde mogu bolje da radim. Nije vruće, pa mogu više da se usredsredim na posao."
U svjetskoj industriji odjeće direktno radi više od 90 miliona ljudi, od kojih je otprilike polovina u Indiji, a oni sve češće i snažnije osjećaju posljedice ekstremnih vremenskih uslova, naveli su Globalni institut za rad Univerziteta Kornel i Međunarodna finansijska korporacija (engl. International Finance Corporation - IFC) u izvještaju objavljenom prošlog novembra.
Analiza 23 velika svjetska proizvodna centra pokazala je da je u posljednje dvije decenije oko tri četvrtine tih lokacija zabilležilo rast prosječnog broja dana s temperaturama višim od 35 stepeni Celzijusa za najmanje 10 odsto, uz sve brže širenje opasnog toplotnog stresa.
Samo u Indiji 87 odsto radnika u industriji odjeće u prethodnih 12 mjeseci imalo je zdravstvene tegobe povezane s vrućinom, pokazalo je istraživanje koje su u februaru objavili HeatWatch i Institut za društvene nauke Tata.
"Moramo prestati da tretiramo vrućinu kao neizbježan trošak poslovanja i početi da gradimo budućnost u kojoj ne žrtvujemo produktivnost, udobnost ljudi ni njihovo dostojanstvo", rekla je Ying McGuire, izvršna direktorka organizacije Cascale, neprofitne organizacije koja se bavi klimatskim i radnim pitanjima u industriji robe široke potrošnje.
Solarni paneli deo su nove fabrike prilagođene sve ekstremnijim vremenskim uslovima | Bloomberg
Kompanija Epic Group projektovala je pogon Trimetro posebno kako bi ograničila zagrijevanje, umjesto da se oslanja samo na hlađenje. Spoljni zidovi izrađeni su od modifikovane gline, dok krov funkcioniše kao snažno izolovana nadstrešnica, a prozore okrenute ka jugu potpuno su izbacili.
"Ako vam problem stvara spoljašnja vrućina, zgrada mora da ima što efikasniju toplotnu izolaciju i morate spriječiti prodor toplote u nju", rekao je Ralapanawe.
Na ova prilagođavanja uticali su i uslovi finansiranja fabrike. Paket dužničkog finansiranja IFC-a vrijedan 100 miliona dolara, kojim podržava proizvodnju kompanije u Indiji i Bangladešu, uključuje stroge ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i potrošnje pitke vode, kao i povećanje udela žena na rukovodećim pozicijama. Finansiranje IFC-a dogovoreno 2024. godine uključivalo je kredit od 70 miliona dolara povezan s ciljevima održivosti i zeleni kredit od 30 miliona dolara.
Sistem klimatizacije koristi predimenzionisane cijevi zakrivljene pod uglom od 45 stepeni kako bi smanjio trenje, što rashladnim uređajima omogućava manju potrošnju energije. Tradicionalne kotlove na biomasu zamenile su efikasnije industrijske toplotne pumpe koje suše odjeću, a pritom kao nusproizvod proizvode hladnu vodu. Fabrika tu vodu može da koristi za hlađenje pogona za pranje.
Osim što štete radnicima, ekstremne vrućine i vlaga mogu oštetiti opremu i poremetiti proces proizvodnje odjeće. "O tkanini moramo da brinemo kao što brinemo o hrani", rekao je Vijay Subramanyam Renduchintala, izvršni direktor u kompaniji Epic Group.
Izgradnja potpuno novog kompleksa omogućila je kompaniji Epic sa sjedištem u Hongkongu, koja ima proizvodne pogone i u Bangladešu, Šri Lanki, Jordanu i Etiopiji, veću fleksibilnost u uvođenju zaštite od vrućine nego što je imaju kompanije koje prilagođavaju postojeće fabrike, što je glavni izazov u industriji proizvodnje odjeće.
"Mnogi inženjerski timovi nikada neće imati takvu slobodu i fleksibilnost", rekao je Ralapanawe. "Kada gradimo od nule, možemo sve projektovati tako da smanjimo dodatne troškove i zadržimo niske operativne troškove. Kada pokušavam da prilagodim postojeću fabriku, ne mogu da kontrolišem mnoge od tih parametara."
Rješavanje problema vrućine u tom sektoru zahtijevaće da svhetski brendovi, zajedno s proizvođačima, takođe preuzmu odgovornost, a to će vjerovatno povećati troškove za potrošače, smatra An Zhou, potpredsjednica za tehnologiju u neprofitnoj organizaciji Apparel Impact Institute.
Uniqlo smatra da dugoročni ugovori dobavljačima daju sigurnost za ulaganja u bolje radne uslove | Bloomberg
"Tekstilna industrija posluje s veoma niskim maržama. Fabrike, posebno na tržištima u razvoju, nemaju dovoljno novca da preuzmu rizik i sprovedu takve promjene", rekao je. "Brendovi bi trebalo da razmisle o tome kako zajedno s fabrikama mogu da izgrade bolji poslovni model."
Čak i uz prilagođavanja na radnim mjestima, zaposleni u lancima snabdijevanja i dalje se suočavaju s ozbiljnim rizicima izvan fabričkih pogona.
Nakon smjene u Khordi Das se vraća u obližnje selo, gdje kod kuće ima samo ventilatore, a nestanci struje su česti. "Teško je sljedećeg dana vratiti se na posao kada se cijelu noć niste naspavali", kaže.
Postoje znaci da svketska modna industrija sve više prepoznaje posljedice koje ekstremne temperature ostavljaju na lance snabdijevanja. Američko udruženje proizvođača odeće i obuće, koje predstavlja više od 1.100 kompanija, među kojima su Ralph Lauren i Levi Strauss & Co., u aprilu je objavilo nove smjernice o toplotnom stresu i pozvalo brendove da podijele odgovornost s dobavljačima.
U prvoj fazi rada Epic Groupovog pogona Trimetro proizvodi se odjeća za Uniqlo kompanije Fast Retailing, koja je navela da dugoročni ugovori mogu pomoći dobavljačima da preduzmu mjere za rješavanje problema poput toplotnog stresa.
"Naši partneri imaju stabilnost potrebnu za ulaganja u pogone i opremu radi ostvarivanja ciljeva održivosti, uključujući smanjenje emisija, veću upotrebu održivijih sirovina i podizanje standarda na radnim mestima za ljude koji pomažu u proizvodnji naše odeće", navela je japanska kompanija u saopštenju.
Osim zaštite od vrućine, Epic je u kompleksu postavio propusne travne ploče i šljunkovite odvodne kanale, kao i izgradio centralno jezero kapaciteta 15.000 kubnih metara kako bi smanjio rizik od poplava i sporih ciklona koji pogađaju Odišu.
Prirodne nepogode će vjerovatno industriji odjeće stvarati sve složenije i skuplje probleme, smatra Ralapanawe. "Nije moguće projektovati pogon koji je potpuno otporan na klimatske promjene, imajući u vidu sve ekstremnije vremenske uslove s kojima se suočavamo", rekao je. "Što više pomjerate granice, to postaje skuplje."
.webp){kind=icon}
