Nedavno smo pisali o direktivi Europske unije o poboljšanju rodne ravnoteže koja stupa na snagu sredinom iduće godine. Ona bi određene kompanije trebala natjerati da povećaju broj žena na upravljačkim pozicijama, a iako u Hrvatskoj neće utjecati na velik broj kompanija, nekima će stvoriti problem. No dok se neki bore s idejom ispunjavanje kvota, jedna kompanija može biti primjer jer bez da je se te kvote uopće tiču, pokazuje da rodna ravnopravnost ne mora biti posljedica regulative nego rezultat prirodnog razvoja.
Iako nije jedina kompanija u Hrvatskoj koja ima žensko vodstvo, Pliva Hrvatska je među rijetkim kompanijama te veličine koja se može pohvaliti 100 postotnom ženskom upravom. Tri žene – predsjednica uprave Nikolina Dizdar Čehulić i dvije članice, Tatjana Ilić i Darka Metličić – vode ovu kompaniju posljednjih mjeseci.
Naime, Dizdar Čehulić ovog je proljeća, odnosno s početkom svibnja, preuzela ulogu predsjednice uprave kompanije. Na toj poziciji zamijenila Mihaela Furjana, koji je kompaniju napustio nakon desetogodišnjeg mandata.
Što Plivu čini posebnom?
Ne samo u Hrvatskoj, nego u svijetu općenito, žena je na visokim pozicijama značajno manje. Iako je istina da se brojke s godinama popravljaju, rast od 3,6 posto u posljednjih šest godina, na koji ukazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma, i dalje sramotno malen. U prošloj godini žena na najvišim funkcijama nije bilo niti 30 posto, stoji u McKinseyjevom izvješću "Women in the Workplace 2024".
Nikolina Dizdar Čehulić | Pliva
Kada je u pitanja samo Hrvatska, Selectio Indeks koji mjeri udio žena u upravama društava u sastavu indeksa Crobex, pokazuje u 2025. godini taj udio iznosi 22,5 posto. Ovogodišnji postotak je nešto bolji od prošlogodišnjeg, no treba imati na umu da je to i dalje mali udio žena u upravama domaćih kompanija. Vrijedi spomenuti da dok 42 posto tvrtki sastavnica Crobex-a u upravama nema niti jednu ženu, sve od 100 najznačajnijih kompanija na Londonskoj burzi imaju barem jednu ženu u upravi.
Stoga nije neobično da se Pliva ističe kao iznimka, no to nije razlog za slavlje, već za zapitati se – zašto nas ovakvi primjeri toliko iznenađuju?
Ipak, u Plivi u svojoj statistici ne vide ništa neobično jer, kako kažu, kod njih su mogućnosti za napredak jednake za sve, neovisno radilo se o muškarcima ili ženama.
U Plivi je doduše žena općenito više i to nije neobično jer, kako kažu, farmaceutska industrija općenito privlači veći broj žena. Tako je u Plivi 59 posto žena od ukupnog broja zaposlenih, no ono što ih još jednom ističe jest činjenica da žene čine 70 posto menadžmenta.
"U Plivi vjerujemo da svi zaposlenici trebaju imati jednake šanse za razvoj i napredak, bez obzira na spol ili osobna uvjerenja. Činjenica da danas imamo isključivo žene u upravi rezultat je njihovog profesionalnog razvoja unutar kompanije, dokazanih rezultata te napredovanja u međunarodnom okruženju Teve, gdje su u konkurenciji s drugim kandidatima bile izabrane kao najbolji izbor", navode iz Plive Hrvatska za Bloomberg Adriju.
Dodaju i da su svjesni izazova s kojima se žene često susreću tijekom karijere te su posljednjih godina organizirali niz internih edukacija i programa podrške – od ravnoteže između privatnog i poslovnog života, do korištenja roditeljskog dopusta od strane i žena i muškaraca.
Europska direktiva
Inače, ranije spomenuta EU direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže stupa na snagu u lipnju 2026. godine. Prema njoj se velikim tvrtkama koje kotiraju na burzama nalaže da u upravnim i nadzornim odborima imaju barem 40 posto žena ili, alternativno, 33 posto žena na svim direktorskim pozicijama.
Sanjin Strukić/PIXSELL
Sukladno broju zaposlenih i prihodima, toj se direktivi u Hrvatskoj mora prilagoditi tek nešto više od 20 domaćih tvrtki. Da situacija s brojčanim stanjem žena nije bajna pokazuju ranije spomenuti podaci, no iz brojnih kompanija svejedno navode da su ovakve kvote teško ostvarive i nezahvalne jer žena uopće nema dovoljno u njihovim kadrovskim bazenima ili na tržištu rada.
Je li to opravdanje valjano? Nedavno je za Bloomberg Adriju Nataša Novaković, direktorica za ESG u HUP-u, kazala da, iako postoji manji broj žena koje rade u nekim industrijama, to nije presudno da ne budu upravama kompanija.
Naglasila je da je puno država, poput Njemačke, Španjolske, Italije, ranije spomenutu direktivu puno prije implementiralo i tamo su "te mrske" kvote dovele do određenog poboljšanja.
I ne, sve ovo ne znači da žene treba pozicionirati samo kako bi se popunile kvote, niti da bi žene trebale činiti 100 posto svih uprava kompanija. No, primjer Plive otkriva bolnu činjenicu, a to je koliko nas čudi veći postotak žena u nekoj kompanija, ali i pokazuje da ravnopravnost na vrhu nije nužno pitanje kvota ili prisile, nego dugoročnog stvaranja kulture jednakih prilika.
Pa dok se brojne domaće kompanije još pripremaju na obaveze iz direktive, postoje i one koje već danas dokazuju da promjena nije samo moguća – nego i održiva.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...