Rastuća podrška krajnje desnim strankama vrši pritisak na evropske vlade da uvedu strožije kontrole imigracije. Švicarska bi uskoro mogla glasati o prijedlogu koji ide korak dalje - o uvođenju ograničenja ukupnog broja stanovnika.
Ako prijedlog na glasanju 14. juna bude usvojen, to bi na kraju moglo dovesti do opće zabrane novih dolazaka ako broj stanovnika poraste sa sadašnjih oko 9 miliona na više od 10 miliona, pri čemu bi se pravila mala ili nikakva razlika između izbjeglica, kvalificiranih radnika i visokopozicioniranih menadžera sa šestocifrenim primanjima.
Glasanje će se održati u okviru jedinstvenog švicarskog sistema narodnog izjašnjavanja o ustavnim izmjenama i javnim politikama, a ankete pokazuju da postoji realna mogućnost da prijedlog bude usvojen. Rizik je da bi to moglo dovesti do nedostatka ključnih stručnih kadrova, što bi naštetilo konkurentnosti zemlje. Ishod će pokazati koliko su građani spremni ići daleko u očuvanju obilježja koja su njihovu zemlju učinila privlačnom destinacijom.
Šta je potaknulo poziv na ograničenje broja stanovnika u Švicarskoj
Dinamična ekonomija Švicarske učinila je zemlju privlačnom za strane radnike. U zemlji posluju globalne kompanije poput UBS Group AG, Nestle SA i Novartis AG. Relativno niski porezi, visokoobrazovana radna snaga i efikasan državni aparat privukli su i velike strane kompanije kao što su Google, IBM Corp. i Walt Disney Co. Ekonomski učinak po stanovniku u Švicarskoj sada je šesti najviši u svijetu.
Depositphotos
Stanovništvo zemlje kontinuirano raste gotovo pet decenija, a mnogi građani se žale na izuzetno visoke stanarine, saobraćajne gužve i pretrpanost vozova i autobusa, što negativno utječe na kvalitet života.
Desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) osvojila je 28 posto glasova na posljednjim izborima kampanjom u kojoj je švicarsko državljanstvo predstavljeno kao privilegija, a ne pravo. Stranka je 2023. godine predložila ideju ograničenja broja stanovnika, predstavljajući je kao način očuvanja švicarskog načina života i zaštite okoliša od pretjerane ljudske aktivnosti.
Koliko brzo raste stanovništvo Švicarske
U posljednjoj deceniji stanovništvo Švicarske poraslo je za oko 10 posto. To je znatno brže nego u Evropskoj uniji, gdje je populacija u istom periodu porasla za manje od dva posto, prema podacima Svjetske banke. Migracije su glavni faktor rasta stanovništva, dok prirodni priraštaj, razlika između broja rođenih i umrlih, čini tek oko desetine ukupnog rasta.
Rast je bio posebno izražen 2023. godine, kada su u nacionalne statistike prvi put uključene i izbjeglice iz Ukrajine. U većini godina migranti su dolazili uglavnom iz Evropske unije ili zemalja s kojima Švicarska ima sporazume o slobodnoj trgovini i pridruživanju.
Koliko je vjerovatno da će prijedlog biti usvojen?
Postoji realna mogućnost da prijedlog bude usvojen, iako mu se protivi vlada, koja je u Švicarskoj uvijek sastavljena od najvećih stranaka, uključujući i SVP. Prema anketi provedenoj krajem novembra i objavljenoj 7. decembra, 48 posto birača bilo je sklono podržati prijedlog ili je već odlučilo glasati za njega. Protiv je bilo 41 posto, dok je 11 posto birača bilo neodlučno.
U švicarskom sistemu direktne demokratije građani glasaju i do četiri puta godišnje o pitanjima koja variraju od poreza na nasljedstvo do pitanja treba li majmunima priznati ljudska prava. Podrška prijedlozima obično opada kako se približava datum glasanja. Ipak, ranija anketa iz jula također je pokazala 48 posto podrške ideji ograničenja broja stanovnika, što ukazuje na stabilnu bazu pristalica.
Šta bi podrazumijevalo provođenje ograničenja?
Zagovornici prijedloga predlažu višestepeni mehanizam koji bi se aktivirao ako broj stanovnika Švicarske prije 2050. godine premaši 9,5 miliona. Prema trenutnim projekcijama, zemlja bi mogla dostići taj prag za pet godina, a preći ga do 2035.
Prvi na udaru bili bi tražioci azila i članovi porodica stranih rezidenata koji žele da im se pridruže u Švicarskoj. Osobe primljene na privremenoj osnovi više ne bi imale pravo na dozvolu boravka ili naseljavanja, državljanstvo niti bilo koje drugo pravo stalnog boravka.
Ako bi broj stanovnika prešao 10 miliona, zemlja bi se povukla iz međunarodnih sporazuma koji, prema prijedlogu, "podstiču rast stanovništva".
Ako broj stanovnika ne bi pao ispod 10 miliona u roku od dvije godine, Švicarska bi kao konačni korak napustila sporazum o slobodnom kretanju s Evropskom unijom. To bi imalo dalekosežne posljedice jer bi pokrenulo raskid niza drugih bilateralnih sporazuma s EU i ugrozilo pristup Švicarske jedinstvenom tržištu EU. Također bi dovelo u pitanje boravišna prava oko 1,5 miliona građana EU koji trenutno žive i rade u Švicarskoj.
Kako poslovna zajednica gleda na prijedlog?
Više lobističkih grupa izrazilo je zabrinutost. Economiesuisse upozorio je na "značajnu" štetu, ističući očekivani nedostatak od 430.000 radnika do 2040. godine, koji se, prema njihovim navodima, ne bi mogao nadoknaditi bez imigracije. Industrijsko udruženje Swissmem navelo je da je zapošljavanje kvalificiranih radnika iz EU "od suštinskog značaja" za izvozno orijentirani sektor.
Pojedini poslovni lideri ipak podržavaju prijedlog, uključujući izvršnu direktoricu kompanije Ems-Chemie Holding AG Magdalenu Martullo-Blocher i poduzetnika Thomasa Mattera, koji su ujedno i zastupnici SVP-a u nacionalnom parlamentu.
Kakav bi mogao biti utjecaj na Švicarsku i njenu ekonomiju?
Ne postoje zvanične procjene ekonomskog utjecaja prijedloga, ali se široko pretpostavlja da bi on usporio rast. Osim očekivanog nedostatka radne snage i ubrzanog starenja stanovništva, postoji i rizik od ozbiljnih poremećaja u trgovini ako bi bilateralni sporazumi s EU tržištem na koje odlazi više od 40 posto švicarskog izvoza, bili raskinuti.
Zagovornici inicijative tvrde da bi takvi problemi bili nadoknađeni nižim stanarinama, manjim troškovima infrastrukture i javne potrošnje.
.webp){kind=icon}
