Predsjednik Donald Trump nastavio je ove jeseni kupovati municipalne i korporativne obveznice, uključujući i obveznice tvrtki na koje utječu politike njegove administracije.
Nova otkrića objavljena u subotu od strane Ureda za etiku američke vlade pokazuju da Trumpove kupnje od najmanje 82 milijuna dolara uključuju obveznice Netflixa, UnitedHealth Groupa, Boeinga, Mete Platforms, Home Depota, Broadcoma i Intela, u kojima je američka vlada stekla udjele tijekom njegove administracije.
Također je kupovao municipalne obveznice američkih gradova i lokalnih školskih okruga, komunalnih poduzeća i bolnica. Objave nose datume 17. i 20. listopada, a OGE ih je pustio nakon završetka državnog "shutdowna".
Izvješća, koja moraju podnositi svi savezni izabrani dužnosnici i imenovani dužnosnici koji trguju, ne navode točne iznose ili cijene, jer se zahtijevaju samo široki rasponi transakcija koje uključuju dionice, obveznice, robne terminske ugovore i druge vrijednosnice. Trump nije prijavio nikakve prodaje.
U kolovozu je prijavio 690 transakcija, vrijednih najmanje 103,7 milijuna dolara u kupnjama obveznica.
Kada je kolovoško izvješće objavljeno, visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da ni Trump ni bilo koji član njegove obitelji ne donose investicijske odluke. Neovisni financijski upravitelji izvršili su kupnje obveznica koristeći programe koji repliciraju priznate indekse, dodao je dužnosnik, istaknuvši da je OGE odobrio podnesena izvješća.
Za razliku od svojih prethodnika, Trump nije prodao imovinu niti ju je prebacio u slijepo povjerenje s neovisnim nadzornikom. Njegovo golemo poslovno carstvo vode njegova dvojica sinova, a posluje u područjima koja se preklapaju s predsjedničkom politikom.
Što se tiče Intela, Trump je u kolovozu postigao sporazum kojim američka vlada dobiva gotovo 10-postotni udio u kompaniji, neuobičajenu tržišnu intervenciju za koju je administracija tvrdila da je nužna radi zaštite domaće proizvodnje čipova.
Intel je naveo da će vlada biti pasivni vlasnik, bez mjesta u upravnom odboru ili drugih upravljačkih ili informacijskih prava. Ulaganje od 8,9 milijardi dolara djelomično je financirano iz američkog Zakona o čipovima i znanosti, donesenog pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
- Uz pomoć Tonyja Czuczke i Billa Allisona
.webp){kind=icon}
