SAD izgubile top kreditni rejting od strane Moody’sa

Sjedinjene Američke Države (SAD) su izgubile svoju posljednju najvišu kreditnu ocjenu od strane agencije Moody's Ratings, što odražava sve veću zabrinutost da rastući dug i budžetski deficiti mogu narušiti ugled Amerike kao vodeće destinacije za globalni kapital i povećati troškove zaduživanja vlade.

Moody’s je u petak snizio kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država sa Aaa na Aa1, pridruživši se tako agencijama Fitch Ratings i S&P Global Ratings koje već ocjenjuju najveću svjetsku ekonomiju ispod najvišeg, trostrukog A nivoa. Smanjenje rejtinga za jednu stepenicu dolazi više od godinu dana nakon što je Moody’s promijenio svoju prognozu za američki rejting u negativnu. Kreditna agencija sada ima stabilnu prognozu.

"Iako prepoznajemo značajne ekonomske i finansijske snage Sjedinjenih Država, vjerujemo da one više ne mogu u potpunosti da nadoknade pogoršanje fiskalnih pokazatelja," navela je agencija Moody’s u saopštenju.

Moody’s je okrivio uzastopne administracije i Kongres za rastuće budžetske deficite, za koje kaže da ne pokazuju znake smanjenja. U petak su zakonodavci u Vašingtonu nastavili da rade na obimnom zakonu o porezima i potrošnji, za koji se očekuje da će u narednim godinama dodati bilione dolara na savezni dug.

Bloomberg

Bijela kuća je u petak okarakterisala ovu odluku kao političku. Steven Cheung, portparol predsjednika Donalda Trumpa, u objavi na mreži X posebno je istakao Marka Zandija, ekonomistu iz kompanije Moody’s Analytics, optuživši ga da je dugogodišnji kritičar politike Trumpove administracije.

"Niko ne shvata njegovu ‘analizu’ ozbiljno. Više puta je dokazano da nije u pravu," rekao je Cheung. Moody’s Ratings je odvojena grupa od Moody’s Analytics. Zendi u petak uveče nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Reakcija na glavnim finansijskim tržištima bila je brza nakon ove odluke - prinosi na američke desetogodišnje obveznice porasli su na čak 4,49 odsto. Fond kojim se trguje na berzi, a koji prati indeks S&P 500, pao je za 0,6 odsto u trgovanju nakon zatvaranja berze.

"Smanjenje rejtinga može ukazivati na to da će investitori zahtijevati veće prinose na državne obveznice," izjavila je Tracy Chen, menadžer portfolija u kompaniji Brandywine Global Investment Management. Iako su američki asseti zabilježili rast nakon prethodnih sniženja rejtinga od strane Fitcha i S&P-a, "ostaje da se vidi da li će tržište sada reagovati drugačije, s obzirom na to da uloga američkih obveznica i dolara kao sigurnog utočišta možda više nije tako izvjesna."

Ova promjena dolazi u trenutku kada se federalni budžetski deficit kreće blizu dva biliona dolara godišnje, što je više od šest odsto bruto domaćeg proizvoda. Slabljenje američke ekonomije uslijed globalnog trgovinskog rata vjerovatno će dodatno povećati deficit, jer državna potrošnja obično raste kada ekonomska aktivnost usporava.

Takva prognoza dolazi u trenutku kada je ukupni nivo duga SAD već premašio veličinu same ekonomije, kao posljedica prekomjernog zaduživanja od izbijanja pandemije kovid. Pored toga, više kamatne stope u proteklih nekoliko godina dodatno su povećale troškove servisiranja državnog duga.

U maju, američki sekretar za finansije Scott Bessent, koji je desetogodišnje prinose označio kao ključni pokazatelj, rekao je zakonodavcima da se Sjedinjene Države nalaze na neodrživoj putanji: "Brojevi koji se tiču duga zaista su zastrašujući," izjavio je, dodajući da bi kriza podrazumijevala "znenadni zastoj u ekonomiji jer bi kredit nestao." Takođe je naglasio: "Posvećen sam tome da se to ne dogodi."

Scott Bessent (Bloomberg)

Zakonodavci rade na unapređenju poreskog paketa koji uključuje produženje odredbi iz Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju iz 2017. godine, uprkos sumnjama da će se uspjeti usporiti tempo državne potrošnje. Zajednički odbor za oporezivanje procijenio je da bi ukupan trošak tog zakona mogao iznositi 3,8 biliona dolara tokom naredne decenije, iako su neki nezavisni analitičari upozorili da bi cijena mogla biti znatno veća ukoliko se privremene odredbe iz zakona produže.

Ipak, ključni odbor Predstavničkog doma u petak nije uspio da progura poresko-potrošački zakon republikanaca, pošto su tvrdi konzervativci, uprkos Trumpovoj podršci, blokirali prijedlog zbog zabrinutosti oko njegovih troškova.

Joseph Lavorgna, koji je radio u Nacionalnom ekonomskom savjetu Bijele kuće tokom prve Trumpove administracije, rekao je da je trenutak smanjenja kreditnog rejtinga "veoma čudan", s obzirom na to da je Kongres usred rada na tom velikom zakonu. Odnos duga prema BDP-u od 100 odsto takođe "nije neuobičajen" u svijetu, rekao je Lavorgna, koji je sada glavni ekonomista za SAD u kompaniji SMBC Nikko Securities.

Sjedinjene Države su, prema njegovim riječima, najbrže rastuća industrijalizovana nacija i imaju najbolju produktivnost po glavi stanovnika, pa smanjenje rejtinga "nema smisla".

 

Zabrinjavajuća prognoza

Američka vlada je na putu da premaši rekordne nivoe duga postavljene nakon Drugog svjetskog rata za samo četiri godine, dostigavši 107 odsto bruto domaćeg proizvoda do 2029. godine, upozorio je Kongresni budžetski ured u januaru.

Ta procjena ne uključuje mogući efekat sveobuhvatnog poreskog smanjenja koje predlaže Republikanska stranka, a za koje ekonomisti vjeruju da bi moglo dodati bilione dolara budžetskom deficitu tokom naredne decenije. Na duži rok, očekuje se da će veća federalna potrošnja na socijalno osiguranje i zdravstvo - kao posljedica starenja stanovništva - dodatno povećati državni dug, zajedno sa višim kamatnim stopama koje su već uvećale troškove otplate duga.

Kongresni budžetski ured (CBO) je u martu izjavio da "rizik od fiskalne krize izgleda nizak," ali da nije moguće pouzdano kvantifikovati tu opasnost.

Agencija za kreditni rejting očekuje da će "federalni deficiti rasti, dostižući gotovo devet odsto BDP-a do 2035. godine, u odnosu na 6,4 odsto u 2024, što je uglavnom posljedica povećanih kamata na dug, rasta izdvajanja za socijalna davanja i relativno niskih prihoda."

Moody’s je naveo da viši prinosi na državne obveznice predstavljaju faktor koji ugrožava fiskalnu održivost SAD. Prinosi između četiri i pet odsto približni su nivoima koji su važili prije 2007. godine i finansijske krize.

Put ka sniženju rejtinga

Moody’s je radio na sniženju rejtinga od novembra 2023. godine, kada je agencija promijenila prognozu za američki rejting sa stabilne na negativnu, ali je zadržala ocjenu na nivou Aaa. Obično ovakva promjena bude praćena konkretnim smanjenjem rejtinga u narednih 12 do 18 mjeseci.

Ova kreditna agencija je posljednja od tri koja je ukinula najviši rejting SAD-a. Fitch Ratings je u avgustu 2023. snizio rejting SAD za jedan nivo na AA+, navodeći zabrinutost zbog političkih sukoba oko limita zaduživanja koji je doveo zemlju na ivicu neispunjavanja obaveza.

S&P Global Ratings je bio prvi veliki kreditni procjenitelj koji je 2011. godine skinuo SAD sa AAA rejtinga, što je tada izazvalo oštre kritike Ministarstva finansija.