Što su carine i zašto će Amerikanci patiti?

Ovih dana sve su oči svijeta uprte u američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uzdrmao je gospodarstva i tržišta carinama na robu najvećih trgovinskih partnera nacije. Dosad je uveo carine od 25 posto na većinu uvoza iz Kanade i Meksika i podigao one za Kinu na 20 posto. Tim potezima američke carine skočile su na najvišu prosječnu razinu od 1943., prema Budget Labu na Sveučilištu Yale, a Trump je nagovijestio da bi moglo uslijediti još povećanja. Evo kako carine funkcioniraju, uključujući tko ih zapravo plaća i kako se prikuplja prihod.

Što su carine i čemu služe?

Carine su nameti koji se naplaćuju na uvezenu robu. Kao i svi slični nameti poput poreza i trošarina, one su izvor državnih prihoda. Zemlje su se dugo oslanjale na njih da podrže lokalne industrije tako što će inozemne proizvode učiniti skupljima. Trump ih koristi i kao polugu za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva.

Kako se prikupljaju i provode carine?

Ministar financija SAD-a odgovoran je za uspostavljanje propisa o naplati carina, ali US Customs and Border Protection (CBP, pandan hrvatske Carinske uprave), vladino je tijelo zaduženo za njihovu provedbu u gotovo 330 ulaznih luka diljem zemlje, što uključuje granične prijelaze cestama ili željeznicom, kao i morske luke i zračne luke. Agenti pregledavaju papirologiju i robu te naplaćuju namete i kazne. Novac se prikuplja u trenutku carinjenja i polaže u opći fond, piše Bloomberg. Oni koji ne uspiju ispravno opisati količinu, kategoriju ili podrijetlo određenog proizvoda, bilo namjerno ili zbog nemara, suočavaju se s kaznama.

Neka roba i komponente više puta prelaze granice prije nego što postanu gotov proizvod, poput automobila s dijelovima proizvedenim u SAD-u koji su sastavljeni u Meksiku i ponovno uvezeni u SAD. Prema pravilima CBP-a, proizvodi proizvedeni u SAD-u koji se ponovno uvoze u zemlju bez da im je vrijednost "poboljšana" ili "napredna" oslobođeni su carine. Nadalje, recimo da SAD izvozi zlato u Indiju, gdje se koristi za izradu naušnica. Konačni proizvod podliježe carinama pri ponovnom ulasku u SAD. U tom bi slučaju čak i vrijednost zlata bila ocarinjena.

Koliko se novca generira carinama?

Dok su carine nekada bile glavni izvor prihoda američke vlade, tijekom većeg dijela prošlog stoljeća činile su maleni udio državnih prihoda. Od prošle godine oni su činili manje od tri posto saveznih prihoda, prema analizi vladinih podataka koju su izvršile Savezne rezerve Saint Louisa.

Kombinirane carine za Kanadu, Meksiko i Kinu mogle bi se pretvoriti u dodatne troškove od 1,1 bilijuna dolara za uvoznike iz SAD-a u sljedećem desetljeću, prema procjenama nestranačkog think tanka Tax Foundation. Samo u 2025., predviđa grupa, politika bi mogla povećati namete za gotovo 110 milijardi dolara.

Tax Foundation procjenjuje da su carine koje je Trump nametnuo Kini tijekom svog prvog mandata i proširene tijekom predsjedničkog mandata Joea Bidena stvorile 77 milijardi dolara godišnjeg prihoda.

Tko plaća carine?

Istraživanje je općenito pokazalo da potrošači i tvrtke u SAD-u snose troškove viših carina. Strani proizvođači mogu smanjiti svoje troškove prodaje ili američki uvoznici mogu preuzeti dio troškova. Kako bi izbjegle nižu dobit, tvrtke često odlučuju povisiti cijene i umjesto toga prenijeti dio troška na potrošače.

Međutim, postoje potencijalne rupe u zakonu, kao što je proces izuzeća koji tvrtkama omogućuje da zatraže oslobađanje od carina ako bi njihovo plaćanje neopravdano naštetilo njihovom poslovanju i nije bilo drugih opcija za kupnju proizvoda iz druge zemlje.

Koje su posljedice uvođenja carina?

Nedavna povijest američke trgovine s Kinom pomaže objasniti što se događa kada su carine na snazi. Tijekom svog prvog mandata, Trump je nametnuo niz carina na kineske proizvode, uključujući čelik, aluminij i motore. Ta je azijska zemlja isporučivala petinu robe koju je SAD uvozio prije Trumpovog prvog trgovinskog rata 2018. godine, da bi to palo na oko 14 posto američkog uvoza 2023. godine.

Povrh toga, kad carine stupe na snagu, uvoznici često pribjegavaju njihovu izbjegavanju. To se može učiniti slanjem robe kroz treću zemlju, prijavljivanjem manje vrijednosti proizvoda ili njihovim krivim označavanjem kao slične robe koja ima niže stope carine. Ekonomisti Goldman Sachsa nedavno su otkrili da izbjegavanje carina može objasniti čak 90 milijardi dolara od procijenjenih 240 milijardi dolara povlačenja američkog uvoza iz Kine u usporedbi s razinama prije trgovinskog rata.

Što je 'vanjska porezna služba' koju je predložio Trump?

Trumpova administracija predložila je stvaranje zasebne Vanjske porezne službe (američki pandan hrvatskoj Poreznoj upravi je Internal Revenue Service – Služba za unutarnje prihode) za prikupljanje pristojbi kao dio njegove trgovinske politike "Amerika na prvom mjestu". Analitičari su primijetili da prihodi od carina nisu "vanjski" izvor s obzirom na to da namete plaćaju uvoznici sa sjedištem u SAD-u, koji barem dio troškova prebacuju na američke potrošače. Koncept naglašava Trumpovu želju da uokviri carine na strani uvoz kao izvor prihoda koji ne snose porezni obveznici.

Što to sve znači za trgovinske ugovore?

SAD ima sporazume o slobodnoj trgovini s 20 trgovinskih partnera diljem svijeta, uključujući jedan s Meksikom i Kanadom koji je poznat kao USMCA ili nova NAFTA. U tim sporazumima zemlje se obvezuju da će carinske stope svesti na nulu. Trumpove carine za Meksiko i Kanadu u suprotnosti su s trgovinskim sporazumom između triju zemalja (koji treba ponovno pregovarati 2026.), piše Bloomberg.

Kao članica Svjetske trgovinske organizacije, SAD je obvezan pridržavati se pravila uključujući ograničenja korištenja subvencija, kao i trgovinskih prepreka kao što su carine i kvote.