Budućnost je već ovdje. Podaci pokazuju da će nivo mora i okeana porasti, što će dovesti do raseljavanja dvije milijarde ljudi. Postojaće i pametni gradovi u kojima će živjeti većina stanovništva, ali neće morati da radi, jer će roboti i automatizovana proizvodnja rješavati te zadatke. To je dio uvida američkog futuriste i autora bestselera Brett Kinga, koji je boravio u Beogradu.
Govoreći o budućnosti, on naglašava brzi tempo tehnološkog napretka i njegov utjecaj na društvo. Ističe važnost prilagodljivosti i inovativnosti u suočavanju s tim promjenama. Brettovi uvidi podstiču publiku na kritičko razmišljanje o tome kako se pripremiti i oblikovati budućnost.
Zašto ste izabrali život u Bangkoku, na Tajlandu?
Prije svega zbog kvaliteta života. Fizičko zdravlje mi je tamo bolje. Zdraviji sam, hrana je odlična. Sat vremena vas dijeli od najljepših plaža na svijetu. Vizni režim je veoma povoljan. Takođe, to je dobro saobraćajno čvorište za ono što radim, putujem po cijelom svijetu i držim govore.
Da li je i Tajland zemlja budućnosti o kojoj ste govorili?
Kako automatizacija bude napredovala i kako roboti i vještačka inteligencija budu preuzimali sve više poslova, tragaćemo za ljudskim doživljajima. Tajland ima veoma dobru ekonomiju koja će postati ekonomija doživljaja, gdje možete živjeti jeftino i pristupačno. Možete putovati ili osnovati vašu firmu tamo. Proces imigracije je veoma jednostavan. Na primjer Dubai i Portugal se za isto to takmiče.
Bloomberg Adrija
Dakle, kako zemlja poput Srbije ili neka zemlja iz regiona može postati zemlja budućnosti?
Mislim da je ključno razmišljati o tome gdje vještačka inteligencija može da unaprijedi industriju, ali to počinje od kulture. Kultura koju vidite u zemljama poput Tajlanda, ili čak Saudijske Arabije danas, ili Kine, jeste kultura koja podstiče ljude. Oni su pozitivni u pogledu budućnosti i ovakvih promjena.
Kao društvo, uzbuđeni su zbog toga. U SAD-u, ljudi se plaše onoga što će se desiti u budućnosti. Zabrinuti su i pokušavaju to da uspore. Ali zaista morate da prihvatite budućnost, jer je usvajanje tehnologije konstantno i ona se uvijek mijenja, tako da morate da se prilagodite.
Koji je recept za to usvajanje i prihvatanje budućnosti?
Mislim da jednostavno morate biti spremni da izazovete sopstvene ideje i stalno se usavršavate. Da biste bili agilni, jasno je da morate koristiti tehnologiju, ali i vaše razmišljanje mora biti agilno. Vaša kultura mora biti agilna. Na taj način, morate biti spremni da promijenite svoje viđenje svijeta i da ne budete zaglavljeni u prošlosti.
Da li se to takođe odnosi i na države i kompanije? Sve je isto?
Apsolutno. U stvari, unutar kompanija postoji ta osnažujuća kultura, koja djeluje poput imunog sistema. Kad god se pojave nove tehnologije, kompanije ili industrije često osjete utjecaj tih tehnologija i pokušavaju da mu se odupru. Pokušavaju da spriječe tehnologiju da promijeni njihovu industriju. Ali u posljednjih 300 godina, broj tehnologija ili vlada koje su uspješno sačuvale status quo je nula. Dakle, morate se prilagoditi.
Za vrijeme tog prilagođavanja, postoje i postojaće dvije vrste ljudi?
Da, čuli ste šta sam rekao. Ja kažem da danas postoje dvije vrste ljudi na svijetu. Oni koji koriste vještačku inteligenciju da unaprijede svoju karijeru, da poboljšaju kompaniju i razmišljaju o tome šta je sljedeće. A drugu vrstu će ova prva vrsta zamijeniti.
Da li bi to trebalo da nas plaši?
Prisutan je strah, ali u tome leži i prilika. Strah u smislu da ako ne volite promjene, ovaj proces će vam teško pasti. Ali ako prihvatite tu mogućnost, jeste da će život postati komplikovan i narednih deset ili dvadeset godina će biti haotično, ali nakon toga, prilike za čovječanstvo biće nevjerovatne. Naučna otkrića, liječenje bolesti, istraživanje Sunčevog sistema. A što je možda i najzanimljivije, život će trajati mnogo duže nego danas.
Bloomberg Adrija
Ali, kakav će to biti haos? Na šta tačno mislite?
Ako pogledate istoriju čovječanstva u posljednjih nekoliko hiljada godina i obratite pažnju na najveće disruptivne inovacije u ljudskoj istoriji, mogli biste reći da su to parna mašina i industrijska revolucija. To su bile velike disruptivne inovacije. Ali zapravo, dvije najveće disruptivne inovacije u ljudskoj istoriji u posljednjih 10.000 godina, vjerovatno su vještačka inteligencija i klimatske promjene. I mi ćemo ih obje doživjeti u isto vrijeme. To će stvoriti mnogo brige i anksioznosti kod ljudi. Promjene se dešavaju sve brže. To stvara nesigurnost.
Ali za sve to ipak postoje rješenja?
Apsolutno. Kada pogledamo probleme kao što su klimatske promjene ili AI preokret, sigurnost hrane, ekološke izbjeglice, smanjenje broja stanovnika u nekim zemljama, pad nataliteta, možda pomislite da svi ti problemi nemaju rješenja. Ali kada je riječ o energiji, za nju imamo tehnološko rješenje. Za sigurnost hrane imamo rješenje. Za zagađenje i klimatske promjene imamo skup rješenja koji možemo primijeniti. Ali trenutno ih uglavnom ne koristimo, jer se pitamo ko će to da plati. Kako ćemo to priuštiti? Ali tu je problem u načinu na koji danas razmišljamo o ekonomiji. Još jedna velika promjena koja će doći zajedno s AI i klimatskim promjenama, vjerovatno će biti prelazak s kapitalizma na neki novi sistem ekonomskog menadžmenta. Zaista će morati da bude tako.
Kako vidite naš svijet za 20 godina?
Mislim da ćemo proći kroz najgore probleme u narednih 20 godina. Imaćemo visoko autonomne ekonomije. Kina će najvjerovatnije biti najveća ekonomija na svijetu. To će biti zanimljivo. Glavni trgovinski blok na svijetu 2050-ih biće zemlje BRICS-a, odnosno Brazil, Rusija, Indija i Kina. Vidjet ćemo kako će se geopolitika tome prilagoditi. Sjedinjene Američke Države neće biti tako dominantne kao što su danas. Ali ono što je zaista zanimljivo je što ćemo imati mnogo više slobode i vremena, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji koja će biti dio našeg svijeta. Liječit ćemo bolesti poput raka. Istraživat ćemo Sunčev sistem, pravićemo rudnike na asteroidima u potrazi za plemenitim metalima. Možda će ljudi čak živjeti na Marsu za 20 godina. Neko bi mogao reći da je to naučna fantastika, ali zapravo nije. U tome je stvar. To je prije samo nekoliko godina izgledalo kao naučna fantastika. Gledali ste naučnofantastične filmove poput "Zvjezdanih staza", u kojima je korištena napredna tehnologija u vidu medicinskog trikordera ili tablet računara. To je trebalo da se pojavi u 24. vijeku, a mi te tehnologije razvijamo već danas. Vještačka inteligencija će dodatno ubrzati taj razvoj. Dakle, ono što je nekada djelovalo kao naučna fantastika, sada postaje moguće.
Ali jedna stvar je veoma važna, a to je da svi moramo raditi zajedno.
U tome je poenta, biće mnogo izazova. Ako i dalje nastavimo međusobno da se takmičimo, država protiv države, kompanija protiv kompanije ili ako se takmičimo oko toga ko ima veću platu, upravo takav takmičarski pristup zapravo će smanjiti našu sposobnost da se mijenjamo i funkcionišemo. Najbolji način da napredujemo je kroz postizanje širokog konsenzusa i zajednički rad. Zapravo, ako pogledate najveća dostignuća čovječanstva kroz istoriju, kao što su projekat ljudskog genoma, projekat Apolo koji je poslao astronaute na Mjesec, Kineski zid, pa čak i mobilizacija za Drugi svjetski rat, u osnovi svih njih je međuljudska saradnja velikih razmjera. To je najefikasniji način da ljudska vrsta napreduje.
.webp){kind=icon}