Kineski predsjednik Xi Jinping signalizirao je da se oštro usporavanje rasta i dugotrajni deflatorni rizici neće tolerisati, poduzimajući niz neočekivanih političkih poteza za jačanje raspoloženja u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Kineska vlada je u utorak povećala deficit na najviši nivo zabilježen u tri decenije i predstavila paket državnog duga koji je označio pomak od tradicionalnog modela rasta. Xi je također posjetio centralnu banku - poslavši tako snažnu poruku o usmjeravanju politike na ekonomski rast.
Povećanje budžeta na jedan bilion juana i spremnost da se pomjeri dugo održavana granica duga u odnosu na BDP od tri odsto pokazali su odlučnost Pekinga da podstakne rast za 2024. Ove odluke dolaze i pored toga što su snažni ekonomski podaci objavljeni ovog mjeseca pokazali da je vlada na dobrom putu da ostvari ciljanih pet odsto do kraja ove godine. Kina će sljedeće sedmice po drugi put u deceniji održati sastanak o finansijskoj politici koji bi mogao da pruži jasniji uvid u nju.
"Moguće je da je neočekivana politička odluka uprkos iznenađujućim podacima o BDP-u u trećem kvartalu došla nakon što su zvaničnici potvrdili da će se povećati pritisci za stabilizaciju rasta", napisali su u utorak analitičari iz Shenvan Hongiuan Groupa, među kojima je i Jia Dongxu.
Ovim podsticajem povećavaju se i očekivanja za privredu u 2024., a on dolazi nakon što je nekoliko ekonomista koji sarađuju s vladom tražilo da se ciljani rast za sljedeću godinu podigne na pet posto.
Kina se već dugo bori s krizom u sektoru nekretnina, problemima na tržištu dugova lokalnih vlasti vrijednim devet biliona dolara i prijetnjom deflacije. Mjerna jedinica za cijene na nivou nacionalne ekonomije bila je negativna dva kvartala zaredom, prvi put od 2015.
Kineske akcije su pozitivno reagovale na podsticajne mjere, iako neki trgovci sumnjaju u održivost rasta. Indeks CSI 300 je ojačao 0,7 odsto u 14:10 po lokalnom vremenu, što je upola niže u odnosu na ranije dobitke. Hang Seng China Enterprises indeks je porastao za 1,5 posto, nakon što je na pređašnjem trgovanju porastao za više od tri posto. Kinesko tržište akcija zabilježilo je nekoliko negativnih prekretnica tokom protekle sedmice koje su uključivale brisanje svih dobitaka koje indeks CSI 300 ostvario na otvaranju.
Lokalne vlade
Potez da se koristi bilans stanja centralne vlade za izdavanje jednog biliona juana (137 milijardi dolara) državnih obveznica za građevinske projekte sugeriše pomak od prethodnog kineskog modela podsticaja, koji se oslanjao na pomoć lokalnih vlada.
Međutim, tim lokalnim vladama je ove godine sve teže da servisiraju postojeći dug, uzimajući u obzir pad u sektoru nekretnina. Peking je možda spremniji da apsorbuje više duga kako bi podstakao rast kako vanbudžetski zajmovi lokalnih samouprava postaju neodrživiji, napisali su u bilješci ekonomisti Nomura Holdings Inc. predvođeni Luom Tingom.
Polovina emisije obveznica bit će potrošena početkom sljedeće godine, dok se kvote za obveznice lokalne vlade također mogu dodijeliti ranije, saopćio je kineski parlament.
"Dodatne obveznice centralne vlade i rano izdavanje obveznica lokalne samouprave trebalo bi da osiguraju da se oporavak koji je započeo u augustu nastavi u novoj godini", rekao je Adam Wolfe, ekonomista za tržišta u razvoju u firmi Absolute Strategy Research.
Kina je rijetko prilagođavala budžet sredinom godine, ranije je to činila 2008. godine, poslije zemljotresa u Sečuanu i nakon azijske finansijske krize kasnih devedesetih.
Deficit od tri posto, o kojem je bilo riječi u utorak, bio bi najveći od reforme centralne i lokalne poreske raspodjele 1994. godine, napominju analitičari Shenwana.
Povećanje budžeta će podići rast BDP-a za 0,1 procentni poen u četvrtom kvartalu i 0,5 procentnih poena u 2024. godini, pokazuje analiza Bloomberg Economicsa. Taj potez signalizira da Peking "poduzima korake da pomogne lokalnim vlastima, koje se suočavaju s ograničenjima u pružanju podsticaja", napisao je ekonomista David Qu u izvještaju.
Bez "bazuka" podsticaja
Paket podrške ipak ostaje ograničen. Prvo, veličina podrške, koja iznosi oko 0,8 posto BDP-a, prilično je mala u odnosu na "bazuka" podsticaj, koji nosi više procentnih poena BDP-a i koji je Kina koristila tokom prošlih kriza.
Paket "nije ogroman" i ima za cilj da podrži rast, istovremeno omogućavajući da se dug "ne povećava na dramatičan način", rekao je za Bloomberg TV Zhu Min, bivši zamjenik guvernera Narodne banke Kine. Kineski BDP bi mogao da poraste između 4,5 i pet odsto sljedeće godine, dodao je on.
Ekonomisti smatraju da paket omogućava lokalnim samoupravama da infrastrukturne investicije — koje su porasle za 6,2 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci ove godine — nastave rasti tempom na kojem su trenutno, umjesto da se ubrzavaju. Razlog tome je odluka lokalnih samouprava da krajem septembra izdaju cijelu kvotu obveznica za "posebne namjene", koje su se uglavnom koristile za izgradnju, zbog čega će u njihovim budžetima do kraja ove godine postojati praznina.
Još jedna karakteristika podsticaja je njihov fokus na građevinarstvo. Ekonomisti su pozvali Kinu da počne nuditi podsticaje domaćinstvima, tvrdeći da bi plaćanja potrošačima mogla pružiti veći podsticaj privredi od ulaganja u infrastrukturu.
Dok bi Xijevo pomjeranje odgovornosti za pokretanje rasta s lokalnih vlasti moglo biti dobro za kinesku ekonomiju na duge staze, njegova suzdržanost prema većim podsticajima mogla bi odgoditi taj proces.
"Osim što pokazuje posvećenost Pekinga rastu, činjenica da deficit u potpunosti finansira centralna vlada je ohrabrujući potez", rekao je Houze Song, saradnik na Paulson institutu. ''Ipak, Peking i dalje odbija da razmotri transfer prihoda domaćinstvima, što će odgoditi rebalans kineske ekonomije".