.webp){kind=icon}
Globalna potražnja za naftom dosegnut će vrhunac u ovoj deceniji, predvidjela je prvi put Međunarodna agencija za energiju (IEA), usred sve veće popularnosti električnih automobila i hlađenja kineske ekonomije.
Predviđeni vrhunac, koji agencija također predviđa za ugalj i prirodni plin, ne znači da je brzi pad potrošnje fosilnih goriva neizbježan. Vjerovatno će uslijediti "valoviti plato koji će trajati mnogo godina" s potražnjom koja će ostati previsoka da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni celzija, rekla je IEA.
Svijet će trošiti čak 102 miliona barela nafte dnevno do kasnih 2020-ih, s količinama koje će pasti na 97 miliona barela dnevno do sredine stoljeća, prema osnovnom scenariju, nazvanom Scenarij navedenih politika, izložen utorak na godišnjem IEA-inom svjetskom energetskom pregledu.
"Tranzicija na čistu energiju događa se diljem svijeta i nezaustavljiva je", rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u izjavi. ''Tvrdnje da nafta i plin predstavljaju sigurne izbore za svjetsku energetsku i klimatsku budućnost izgledaju slabije nego ikada''.
Bliži se vrhuncu/Potražnja za naftom počet će opadati u sljedećih nekoliko godina, kaže IEA/Bloomberg
Potražnja za naftom u petrohemijskoj, avio i pomorskoj industriji nastavit će se povećavati do 2050., ali to neće biti dovoljno da nadoknadi nižu potražnju u cestovnom prometu usred "zapanjujućeg porasta prodaje električnih vozila", rekla je IEA. Kina, koja je godinama pokretala rast globalne potrošnje sirove nafte, vidjet će kako joj apetiti slabe tokom sljedećih nekoliko godina, a ukupna potrošnja dugoročno opada, navodi se u izvještaju.
Globalna potrošnja nafte slijedit će isti put kao potražnja za drugim ugljikovodicima. "Na pravom smo putu da sva fosilna goriva dosegnu vrhunac prije 2030.", rekla je IEA. Ovo je prvi put da svi scenariji koje je izradila agencija za globalna energetska tržišta sa sjedištem u Parizu ukazuju na kratkoročni pad potrošnje ugljikovodika.
Osnovni slučaj IEA-e odražava energetsku politiku koju trenutno provode vlade diljem svijeta i stalne posljedice prošlogodišnje energetske krize. Drugi scenarij IEA-e, koji pretpostavlja da sve vlade ispune svoja energetska i klimatska obećanja u potpunosti i na vrijeme, predviđa globalnu potražnju za naftom na vrhuncu od 93 miliona barela dnevno 2030., s padom na 55 miliona barela dnevno 2050. Treći, scenarij neto nulte emisije u kojem je globalno zatopljenje ograničeno na 1,5 stepeni celzija, doveo bi do pada globalne potražnje na 77 miliona barela dnevno 2030. i nešto ispod 25 miliona barela dnevno 2050.
OPEC-ova kontrola
Proces dekarbonizacije globalne ekonomije bit će dug, a proizvođači fosilnih goriva i dalje će biti uticajni u godinama koje dolaze, navodi se u izvještaju.
U osnovnom slučaju, Rusija i Organizacija zemalja izvoznica nafte zadržat će svoj zajednički udio na tržištu nafte na 45 do 48 posto do kraja ove decenije. Do sredine stoljeća to će porasti iznad 50 posto zahvaljujući većoj proizvodnji u Saudijskoj Arabiji, de facto lideru OPEC-a.
Rusija bi, s druge strane, trebala izgubiti oko 3,5 miliona barela dnevno, ili otprilike trećinu svoje proizvodnje nafte do 2050., "dok se bori zadržati proizvodnju iz postojećih polja ili razviti nova", rekla je IEA.
IEA također pretpostavlja da će Iran i Venecuela u godinama koje dolaze moći povećati svoju proizvodnju zahvaljujući postepenom ublažavanju međunarodnih sankcija.
Međutim, s vremenom će tržišna moć velikih proizvođača nafte opadati, upozorila je agencija.
"Primjenom tog uticaja oni ga smanjuju, jer potrošači imaju sve veći raspon zrelih opcija čiste energije koje postaju privlačnije", navodi se u izvještaju.
