.webp){kind=icon}
Poput ranijih ratova na Bliskom istoku, sadašnji sukob između Izraela i Hamasa ima potencijal poremetiti čitavu svjetsku ekonomiju, pa je čak i potaknuti na situaciju ravnu padu ako u sukob bude uvučeno više zemalja.
Rizik je realan dok izraelska vojska priprema invaziju na Gazu kao odgovor na napad Hamasa. Broj poginulih u napadu Hamasa i izraelskim zračnim udarima već se broji u tisućama, a postoji zabrinutost da bi u sukob mogle ući i skupine u Libanonu i Siriji koje podupiru Hamas.
Još veća eskalacija može odvesti Izrael u izravan sukob s Iranom koji Hamas opskrbljuje oružjem i novcem. U tom slučaju, prema procjeni analitičara za Bloomberg Economicsa, cijena barela nafte mogla bi otići na 150 dolara, a globalni rast pasti na 1,7 posto, što bi od svjetskog bruto društvenog proizvoda odnijelo bilijun dolara i bilo ravno recesiji.
Naravno, ti sekundarni učinci nisu prvi na koje se pomisli kod takve ljudske tragedije. Velika većina poginulih na obje strane su civili. Deseci Izraelaca odvedeni su kao taoci u Gazu. Rakete i vjerojatnost kopnenog udara prijete Palestincima zarobljenima u enklavi bez izlaza. Razaranje podiže temperaturu u emocijama i vojnu eskalaciju čini izvjesnijom.
Bliskoistočni sukob može uzdrmati svijet jer je ta regija ključni opskrbljivač energijom i pomorski pravac. Arapsko-izraelski rat iz 1973. godine, primjerice, doveo je do naftnog embarga i godina stagflacije u razvijenim ekonomijama. Drugi sukobi su u tom smislu imali ograničeniji učinak, premda su ljudske žrtve bile velike.
U ovome trenutku svjetsko gospodarstvo izgleda ranjivo. Još se uvijek oporavlja od inflacijskog udara pojačanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Novi rat u regiji koja proizvodi energiju može ponovno potaknuti inflaciju. Šire posljedice mogu uključiti obnovljene nemire u arapskom svijetu te utjecaj na američke predsjedničke izbore iduće godine na kojima je cijena benzina jedan od ključnih čimbenika biračkog raspoloženja.
Tri moguća scenarija sukoba
Svi ti učinci ovise o razvoju rata u idućim tjednima i mjesecima. Bloomberg Economics je istražio moguć utjecaj na svjetski rast i inflaciju u okviru triju scenarija.
U prvome, neprijateljstvo ostaje ograničeno na Gazu i Izrael. U drugome se sukob prelijeva na susjedne zemlje poput Libanona i Sirije koje udomaćuju snažne militantne skupine koje podržava Iran. U trećemu eskalacija uključuje izravan vojni sukob između Izraela i Irana, dva velika regionalna neprijatelja.
U sva tri scenarija pravac krize je isti – skuplja nafta, rast inflacije i sporiji rast. No opseg koji bi te posljedice imale je različit, odnosno što se sukob više širi, to su učinci više globalni no regionalni.
Naravno, stvarni spektar rizika i mogućnosti je širi i složeniji od onoga što takvi scenariji mogu zahvatiti. Čak i manji lanac ekonomskih uzroka i posljedica bilo je teško prognozirati u uvjetima volatilnosti proteklih godina, a tijek ratova još je teže predviđati. No takvi scenariji mogu pomoći u razmišljanju o potencijalnom razvoju situacije.
Prvi scenarij: Sukob ograničen na Gazu
Prije devet godina otmica i ubojstvo trojice Izraelaca u režiji Hamasa doveli su do kopnene invazije na Gazu pri čemu je poginulo više od dvije tisuće ljudi. Sukob se nije proširio izvan palestinskog teritorija i njegov učinak na cijenu nafte i globalnu ekonomiju ostao je prigušen.
Ovoga je puta broj poginulih već veći. No jedna od mogućih putanja sadašnjeg sukoba mogla bi biti ponavljanje ondašnje tragedije u kombinaciji sa snažnijim američkim sankcijama na iransku naftu.
Ove je godine Iran povećao proizvodnju nafte za 700 tisuća barela dnevno uslijed signala popuštanja napetosti u odnosima s SAD-om. Nestanu li ti bareli s tržišta zbog američkog pritiska, to bi moglo povećati cijenu na svjetskom tržištu za tri do četiri dolara po barelu.
Učinak na globalnu ekonomiju prema tom scenariju bio bi minimalan, posebno ako Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati kompenziraju izgubljenu iransku naftu.
Na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda, ministrica financija SAD-a Janet Yellen rekla je da njezina zemlja prati moguće ekonomske učinke krize te da ne očekuje da kriza bude među glavnim čimbenicima koji će utjecati na izglede za globalnu ekonomiju. Ako sukob ostane ograničen, to je vjerojatno dobra procjena.
Učinci mogućih scenarija novog bliskoistočnog sukoba
Drugi scenarij: Rat preko posrednika
No što ako ne bude tako? Hezbollah, koji je moćan igrač u Libanonu i kojega podržava Iran, već je razmijenio vatru s izraelskom vojskom uzduž granice i tvrdi da je napao izraelsku vojnu postaju navođenim raketama.
Ako se sukob proširi na Libanon i Siriju, to bi se zapravo pretvorilo u rat između Izraela i Irana preko posrednika te bi ekonomska cijena rasla.
"Iran i Hezbollah procjenjuju situaciju. Ako se Hezbollah uključi u sukob, vrijeme za to moglo bi biti nakon početka kopnene operacije u Gazi", kazao je bivši zamjenik načelnika glavnog stožera izraelske vojske Yair Golan.
Eskalacija na taj način povećala bi izglede za izravan sukob između Izraela i Irana i to bi vjerojatno podiglo cijene nafte. U kratkom i krvavom sukobu Izraela i Hezbollaha 2006. cijena je narasla za pet dolara po barelu. Ovoga bi puta to moglo biti otprilike 10 posto, na nekih 94 dolara po barelu.
Napetosti mogu rasti i šire. Egipat, Libanon i Tunis nalaze se u ekonomskoj i političkoj stagnaciji, pa bi izraelski odgovor na napad Hamasa mogao potaknuti prosvjede u tim zemljama. Put od protuizraelskih do protuvladinih prosvjeda je u arapskom svijetu kratak. Nije nezamisliva mogućnost svojevrsnog ponavljanja Arapskog proljeća od prije nešto više od desetljeća.
Globalni ekonomski učinak u ovome scenariju bio bi desetpostotni rast cijene nafte i rast averzije prema riziku na financijskim tržištima, slično onome što se zbivalo tijekom Arapskog proljeća. U tom bi slučaju VIX indeks, koji se koristi kao mjera za averziju prema riziku, mogao narasti za osam bodova.
Svjetski bi BDP mogao biti za 0,3 postotna boda ili 300 milijardi dolara slabiji, pa bi rast mogao usporiti na 2,4 posto. To bi bio najslabiji globalni rast u tri desetljeća ako se ne računaju godine početka pandemije (2020) i globalne financijske krize (2009).
Više cijene nafte dodale bi 0,2 postotna boda na globalnu inflaciju, držeći je na oko šest posto uz nastavak pritiska na središnje bankare da nastave sa stezanjem monetarne politike unatoč podbačaju u gospodarskom rastu.
Treći scenarij: Rat između Irana i Izraela
Mala je vjerojatnost za takav izravan sukob, no to je i najopasnija mogućnost. On bi mogao potaknuti svjetsku recesiju. Skok cijene nafte i pad u rizičnijim ulaganjima dali bi snažan udarac rastu i odveli inflaciju za skalu naviše.
"Nitko u regiji, pa tako ni Iran, ne žele vidjeti prerastanje sukoba između Hamasa i Izraela u sveopći regionalni rat. No to ne znači da se to neće dogoditi, posebice s tako usijanim emocijama. Mogućnost za krivu procjenu velika je", smatra Hasan Alhasan, istraživač u britanskom Međunarodnom institutu za strateške studije.
Izrael već dugo vidi iranske nuklearne ambicije kao prijetnju svom opstanku. Potezi Teherana da stvori vojni savez s Rusijom, obnovi diplomatske veze sa Saudijskom Arabijom i popusti napetost u odnosima s SAD-om samo produbljuju postojeći osjećaj nelagode.
Učinak na globalni rast
Izrael i SAD poslali su različite poruke oko iranske uključenosti u napad Hamasa. Dok je izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer rekao da ima dokaza da su o namjeri napada u Teheranu vjerojatno znali, američki dužnosnici kažu da imaju dokaze da je i Iran bio iznenađen, premda Hamas opskrbljuje oružjem i novcem.
Po riječima Alhasana, u konfrontaciji Izraela i Irana Teheran bi vjerojatno nastojao uključiti svu mrežu partnerskih skupina u Siriji, Iraku, Jemenu i Bahreinu.
"Imali bi dug popis tvrdih i mekih zapadnih ciljeva u regiji među kojima bi mogli birati", dodao je.
U takvom scenariju povećane napetosti između supersila dodatno bi pojačale osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti. SAD je bliski saveznik Izraela, a Kina i Rusija nastoje produbiti odnose s Iranom. Zapadni dužnosnici kažu da su zabrinuti da bi Kina i Rusija mogle iskoristiti sukob da odvrate zapadnu pozornost i vojne resurse s drugih regija u svijetu.
S obzirom na to da petina svjetske opskrbe naftom dolazi iz područja Perzijskog zaljeva, cijene bi snažno skočile. Ponavljanje napada poput onog na pogone Aramcoa koje su izveli proiranski militanti 2019. godine i koji je zaustavio gotovo polovicu isporuka nafte iz Saudijske Arabije nije isključeno.
Cijena nafte se ne bi učetverostručila kao 1973. kada su arapske zemlje nametnule embargo kao odmazdu za američku potporu Izraelu u ratu te godine. No ako Izrael i Iran ispale rakete jedni prema drugima, cijena bi mogla skočiti u skladu s onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. Sa sadašnje više razine no što je bila tada, cijena bi mogla doći na 150 dolara za barel.
Slobodni kapacitet proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i UAE-u ne bi mogao pomoći dovoljno ako Iran zatvori Hormuški tjesnac kroz koji prolazi petina svjetske dnevne opskrbe naftom. Nastao bi i radikalniji pad averzije prema riziku uz rast indeksa volatilnost VIX možda i za 16 bodova kao što se to dogodilo 1990.
Bloomberg Economics u slučaju takvog scenarija vidi niži globalni rast za jedan postotni bod, odvodeći ga u idućoj godini na 1,7 posto. Teško je definirati svjetske recesije jer snažna ekspanzija ekonomije kakva je primjerice kineska znači da su prave svjetske kontrakcije rijetke. No rast od 1,7 posto zadovoljio bi kriterij jer bi, ako se ne računaju COVID i globalna financijska kriza, to bio najgori rast od 1982. godine, odnosno od razdoblja kada je Fed povećao kamatne stope kako bi obuzdao inflaciju od naftnog šoka 1970-ih.
Naftni šok poremetio bi i napore za obuzdavanjem inflacije koja bi onda iduće godine bila na 6,7 posto. Skupi benzin bio bi ozbiljna prepreka u nastojanju Joea Bidena da bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a.
Geopolitika opet na sceni
Veliki broj žrtava u Izraelu povećava izglede za krvavu odmazdu i regionalni rat. Ipak, ravnoteža mogućnosti još uvijek preteže k ograničenom sukobu s brojnim ljudskim žrtvama i stradanjima, no uz ograničeni učinak na ekonomiju i tržišta.
Jedno je sigurno. Nade za stabilniji Bliski istok pometene su. Zadnjih godina, približavanje u odnosima Saudijske Arabije i Irana, mirovni sporazumi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja te mogućnost da bi se tome mogla priključiti Saudijska Arabija podigli su očekivanja da bi ta regija mogla dočekati kraj desetljeća sukoba.
Umjesto toga, suočava se s novom dramom. Ruska invazija na Ukrajinu, trgovinski rat između SAD-a i Kine i rastuće tenzije oko Tajvana pokazuju da se geopolitika vratila kao pokretač ekonomskih i tržišnih silnica. Na Bliskom istoku zapravo nikad nije ni izgubila tu ulogu.
