Finansijski sektor u Bosni I Hercegovini ulazi u period prilagođavanja novim pravilima i digitalnim trendovima, pri čemu se istovremeno otvaraju pitanja stabilnosti, regulacije i povjerenja u postojeće monetarne okvire.
Tako je sedmicu obilježila priča o digitalnom novcu. Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović poručila je da je digitalna KM moguća, ali da njeno uvođenje zavisi od brojnih otvorenih pitanja koja trenutno rješava i Evropska unija kroz razvoj digitalnog eura. Istovremeno je jasno naglašeno da CBBiH kriptovalute ne vidi kao siguran oslonac za stabilnost rezervi države.
Finansijska stabilnost bila je tema i u Parlamentu BiH, gdje je usvojen zakon koji predstavlja jedan od ključnih koraka kako BiH ne bi završila na sivoj listi Moneyvala. Iako je riječ o važnom pomaku u borbi protiv finansiranja terorizma i pranja novca, upozoreno je da BiH mora ispuniti još niz obaveza prije konačne odluke međunarodnih institucija.
Sedmicu su obilježile i priče o velikim ulaganjima i reformama infrastrukture.
Tako Elektrokrajina planira investirati 30 miliona eura u obnovu 1.700 kilometara elektro-mreže uz podršku EBRD-a, s ciljem stabilnijeg i kvalitetnijeg napajanja korisnika širom najvećeg distributivnog područja u Republici Srpskoj.
Paralelno s tim, otvorena je i tema liberalizacije željezničkog sektora u BiH, koji bi kroz dolazak konkurencije i razdvajanje infrastrukture od operatera trebalo da se približi evropskim standardima, iako stručnjaci upozoravaju da sistem još nije spreman za ozbiljne promjene.
Željeznice FBiH
U poslovnom dijelu sedmice pažnju je privukla priča o kompaniji Helpjuice i njenom osnivaču Emilu Hajriću. Od startupa pokrenutog 2011. godine, Helpjuice je izrastao u globalnu platformu koju koriste hiljade kompanija, uključujući i velike američke korporacije, dok danas razvija AI rješenja koja sve više preuzimaju dio korisničke podrške. Priča pokazuje kako i kompanije izvan velikih tehnoloških centara mogu graditi globalno konkurentne proizvode.
Istovremeno, analiza tržišta pokazala je da mikrokreditna društva u BiH rastu brže od banaka, a njihova aktiva prvi put je premašila dvije milijarde KM. Iako mnogim građanima i malim biznisima predstavljaju jedinu dostupnu opciju finansiranja, cijena takvih kredita i dalje je višestruko veća od bankarskih, što dodatno otvara pitanje finansijskog pritiska na najosjetljivije kategorije stanovništva.
Svijet
Globalnu ekonomiju ove sedmice obilježile su teme konkurentnosti evropske privrede, rastućih tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnosti na tržištima. Dok Evropska unija pokušava zaštititi domaću industriju kroz koncept "Made in Europe", sve su glasnija upozorenja da protekcionizam neće riješiti ključne probleme evropskih kompanija koje istovremeno pritišću visoke cijene energije, kineska hiperprodukcija i američke carine.
Geopolitičke tenzije nastavile su utjecati i na tržišta robe. Zlato se oporavilo nakon pada izazvanog novim sukobima na Bliskom istoku, dok investitori i dalje traže sigurna utočišta uslijed straha od inflacije i šire nestabilnosti.
Bloomberg
U fokusu je ostala i američka politika prema Iranu. Administracija Donalda Trumpa pokušava izbjeći novu eskalaciju sukoba, insistirajući da su američke aktivnosti u Hormuškom moreuzu isključivo odbrambenog karaktera, ali pitanje može li Trump do kraja mandata zaista smiriti situaciju na Bliskom istoku i dalje ostaje otvoreno.
Sport
Košarka kakvu danas poznajemo ubrzano se mijenja, a sve je izraženiji trend amerikanizacije evropske igre, koja sve više postaje pitanje novca, interesa i globalnih savezništava nego samog sporta. Dok se godinama govorilo o "europeizaciji NBA-a", sada se dešava suprotan proces koji preoblikuje odnose snaga u svjetskoj košarci i borbu za kontrolu nad jednim od najbrže rastućih sportskih tržišta. Slične rasprave vode se i u fudbalu, gdje predsjednik FIFA-e brani visoke cijene ulaznica za Svjetsko prvenstvo, iako je zabilježeno rekordnih 500 miliona zahtjeva za karte, što dodatno otvara pitanje dostupnosti i komercijalizacije modernog sporta.
.webp){kind=icon}
