Zašto Švedska ponovo preispituje uvođenje eura

Poput njemačke marke, francuskog franka i finske marke, švedska kruna bi jednog dana mogla postati relikt prošlosti ako zagovornici eura u toj zemlji dobiju ono što žele.

Iako je Švedska dugogodišnja članica Europske unije, do sada se opirala prihvaćanju gotovo tri desetljeća stare zajedničke valute. No, čvršća integracija s EU-om počinje izgledati privlačnije kao zaštita od pojačane geopolitičke nestabilnosti i zahlađenja transatlantskih odnosa tijekom mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Javna podrška uvođenju eura porasla je posljednjih godina u najvećem nordijskom gospodarstvu iako je to i dalje pitanje koje dijeli javnost, a sama promjena valute vjerojatno bi trajala godinama. Ipak, promjena švedskog stava bila bi prekretnica za EU i dodala bi kredibilitet euru u trenutku kada Trumpova nepredvidljivost potkopava povjerenje u dolar.

Zašto Švedska nije dio europodručja?

Švedska se pridružila Europskoj uniji 1995. godine i pravno je obvezna uvesti euro nakon što ispuni određene ekonomske kriterije.

Međutim, nakon što je blok uveo zajedničku valutu 1999. godine, Švedska se odlučila ne pridružiti iz političkih i ekonomskih razloga, uključujući zabrinutost zbog suvereniteta i gubitka uloge krune u zaštiti gospodarstva. Na neobvezujućem referendumu 2003. godine oko 56 posto birača odbacilo je uvođenje eura, a uzastopne vlade poštovale su taj ishod.

Švedska je preferirala zadržati kontrolu nad svojom monetarnom politikom i fluktuirajućim tečajem. Ostala je izvan europskog tečajnog mehanizma (ERM II) koji upravlja tečajem eura u odnosu na druge valute u bloku, a sudjelovanje u tom mehanizmu jedan je od preduvjeta za usvajanje eura.

Švedska je jedna od samo šest država članica EU-a od njih 27 koje još uvijek koriste vlastite valute; ostale su Češka, Danska, Mađarska, Poljska i Rumunjska. Danska je ispregovarala formalno izuzeće od obveze uvođenja eura.

Zašto Švedska ponovno razmatra uvođenje eura?

Vladini ministri tvrde da se geopolitički i ekonomski krajolik značajno promijenio otkako je Švedska posljednji put ozbiljno razmatrala pridruživanje zajedničkoj valuti, što podupire argumente za bližu integraciju s ostatkom EU-a.

Tektonski pomaci posljednjih godina uključuju rusku invaziju na Ukrajinu (koja je potaknula Švedsku da dugu povijest vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u) i rast globalnog utjecaja Kine. Iznad svega, pogoršanje transatlantskih odnosa pod Trumpom budi sumnje u dugoročnu održivost samostalne krune.

Te zabrinutosti usredotočene su na ranjivost države koja se nalazi izvan velikog valutnog bloka tijekom geopolitičke krize, kada bi mala valuta poput švedske krune mogla biti izložena potencijalno snažnim tržišnim oscilacijama.

Ekonomska rasprava o uvođenju eura također je evoluirala. To se odrazilo u prosinačkoj analizi koju je objavila Švedska zaklada za slobodno poduzetništvo, a koju je predvodio utjecajni ekonomist Lars Calmfors, koji je bio na čelu vladinog povjerenstva za procjenu učinaka promjene valute prije referenduma 2003. godine. Iako je tada povjerenstvo preporučilo da se uvođenje valute odgodi, Calmforsova nova evaluacija ukazala je na veće komercijalne koristi za članice europodručja nego što se ranije pretpostavljalo, uz istodobno smanjenje prednosti zadržavanja neovisne monetarne politike.

Koje bi bile prednosti ulaska Švedske u europodručje?

Calmfors i drugi promatrači isitču da bi dijeljenje valute s 21 zemljom eurozone olakšalo trgovinu i učinilo je predvidljivijom, što bi koristilo cjelokupnom švedskom gospodarstvu. Više od 60 posto robne razmjene te nordijske zemlje odvija se s ostatkom EU-a. Uklanjanje fluktuacija tečaja, koje ponekad mogu biti vrlo oštre, smanjilo bi troškove i neizvjesnost za uvoznike i izvoznike.

Usvajanje eura omogućilo bi Švedskoj i čvršće povezivanje sa svojim europskim susjedima u vrijeme kada čelnici pozivaju na snažniji i koordiniraniji odgovor na Trumpovo preoblikovanje svjetskog poretka i povratak politike velikih sila.

Koji su rizici za Švedsku ako napusti krunu?

Gubitak krune značio bi odustajanje od neovisne monetarne politike, koja trenutno Švedskoj omogućuje da određuje kamatne stope prema domaćim uvjetima, a ne nakon odluka Europske središnje banke za šire europodručje.

Fluktuirajući tečaj također se smatra "zračnim jastukom" za švedsko gospodarstvo ovisno o izvozu. To znači da kruna obično slabi u vremenima krize, švedska roba postaje jeftinija u inozemstvu, a to ublažava njezin utjecaj na gospodarski rast.

 

Postoji zabrinutost zbog izloženosti dugu eurozone koji prema podacima Eurostata iznosi više od 80 posto BDP-a. Omjer švedskog duga i BDP-a iznosi samo oko 33 posto. Oscar Sjöstedt, zastupnik nacionalističke stranke Švedski demokrati (Sverigedemokraterna), izjavio je da bi trenutni trendovi zaduživanja u eurozoni mogli dovesti do kolapsa zajedničke valute.

Što stoji na putu promjeni valute?

Ključna prepreka je javno mnijenje. Iako su Šveđani postupno postalo skloniji euru, više ljudi je i dalje protiv uvođenja valute nego onih koji su za nju. Mnogi promatrači kažu da bi bio potreban drugi referendum kako bi se osigurao legitimitet bilo kakve odluke o promjeni valute.

Politički stavovi su također podijeljeni. Umjerena stranka desnog centra premijera Ulfa Kristerssona (Moderata samlingspartiet), koja predvodi manjinsku trostranačku koalicijsku vladu, formalno je za pridruživanje eurozoni. Međutim, oprezni su u aktivnom promoviranju tog pitanja, a prema anketama se nalaze na ranjivom trećem mjestu.

Što se oporbe tiče, Švedska socijaldemokratska stranka koja vodi u anketama još nije zauzela službeno stajalište, dok se Švedski demokrati, druga najpopularnija stranka među biračima, snažno protive promjeni valute.

Malo je vjerojatno da će biti značajnijih pomaka po tom pitanju prije općih izbora u rujnu. Ministrica financija Elisabeth Svantesson izjavila je u siječnju da će pokrenuti istragu o prednostima i nedostacima uvođenja eura ako sadašnja vlada ostane na vlasti.

Koliko bi za Švedsku bio kompliciran prijelaz na novu valutu?

Prijelaz bi vjerojatno bio relativno jednostavan. Švedska ispunjava većinu ekonomskih kriterija EU-a za uvođenje eura, uključujući stabilne javne financije i povijesno nisku inflaciju.

Zemlja bi morala sudjelovati u europskom tečajnom mehanizmu i održavati stabilnost krune u odnosu na euro najmanje dvije godine. Ekonomist Calmfors procjenjuje da bi cijeli proces uvođenja eura trajao najmanje četiri godine.

U praksi, prelazak na euro u Švedskoj bi zapravo bio softversko pitanje. Gospodarstvo je gotovo u potpunosti bezgotovinsko, čime se izbjegava složenost ukidanja novčanica i kovanica kruna iz optjecaja.