Turska je spremna držati se nekonvencionalne monetarne politike koja joj je ostavila najnegativnije kamatne stope na svijetu kad se usklade s inflacijom.
Čak i uz potrošačke cijene koje su sada na najvišem nivou u 24 godine, ekonomisti koje je anketirao Bloomberg jednoglasni su da će centralna banka ostaviti svoju referentnu vrijednost na 14 posto osmi mjesec zaredom na sastanku u četvrtak. No, analitičari u bankama kao što su SEB AB i Barclays Plc sve više vide rizik da će troškovi posuđivanja možda morati porasti u roku od nekoliko mjeseci.
"U prognozama imam hitno povećanje kamatne stope prije kraja četvrtog tromjesečja, ali vrijeme je vrlo neizvjesno", rekao je Per Hammarlund, glavni strateg za tržišta u razvoju pri SEB-u u Stockholmu. "Samo će kriza povjerenja potaknuti skok".
Iako guverner Sahap Kavcioglu nije djelovao kako bi obuzdao plamen inflacije podizanjem stopa, centralna banka je uvela makroprudencijalne mjere koje su pomogle usporiti zamah rasta kredita u julu. Također se oslanja na zakulisne intervencije i uvođenje državnih računa koji štite štediše od slabosti lire.
Taj je pristup omogućio inflaciji da galopira blizu godišnjih 80 posto i ostavio liru osjetljivom. Već među pet zemalja s najlošijim rezultatima u svijetu ove godine u odnosu na dolar, turska valuta pala je za oko 1,4 posto od prethodnog kursa u julu.
Bloomberg
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Ekonomija vapi za povećanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju i podržala liru. Unatoč tome, ne očekujemo da će centralna banka podići glavnu političku polugu u bliskoj budućnosti. Banka ovaj pristup vidi kao posrednički potez između ekonomskih temelja koji zahtijevaju povećanje i političkog vodstva koje poziva na smanjenje. U stvarnosti, to ostavlja inflaciju neukroćenom, a valutu bez podrške", rekla je Selva Bahar Baziki, ekonomistica.
Ali povećanje od više od 10 milijardi dolara u bruto deviznim rezervama u samo dvije sedmice moglo bi dati centralnoj banci povjerenje da može pričekati s pritiscima, posebno budući da kreatori politike očekuju da će inflacija uskoro dosegnuti vrhunac. Kavcioglu je okrivio globalni rast cijena robe, djelomično uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru.
Unatoč tome, centralna je banka prošlog mjeseca oštro revidirala svoje prognoze cijena. Sada očekuje da će inflacija ove jeseni dosegnuti najviši nivo od oko 85 posto, prije nego što završi godinu blizu 60 posto ili 12 puta više od cilja.
Stav većine analitičara manje je optimističan. Bloomberg Economics predviđa da će se rast cijena približiti 90 posto u trećem kvartalu i samo usporiti na 69 posto na kraju 2022.
Još veća nepoznanica je što predsjednik Recep Tayyip Erdogan misli o pauzi koja je nastala otkako je krajem prošle godine završen krug smanjenja stopa. Ozloglašen po svom protivljenju višim troškovima zaduživanja, Erdogan je uglavnom šutio o monetarnoj politici otkako je u junu obećao da će stope pasti.
Erdogan namjerava ubrzati rast fokusirajući se na izvoz i zapošljavanje kao dio onoga što on naziva "novim ekonomskim modelom". Međutim, kriza troškova života koja se odvija u Turskoj prijetnja je njegovoj popularnosti uoči izbora zakazanih za sljedeći juni.
Skup novac
Osim političkog pritiska, Kavcioglu se također mora boriti s pritužbama kompanija koje su upozoravale na finansijsku krizu prošlog mjeseca kada su kamatne stope na komercijalne kredite dosegle 30 posto. Cijena kredita je pala u sedmicama nakon toga.
Bloomberg
Tokom cijele godine Kavcioglu je insistirao na tome da Turska ima uspostavljenu politiku za borbu protiv inflacije, što je poruka koju je ponovio na prezentaciji u julu.
"Vlada je uložila previše političkog kapitala u politiku niskih kamata da bi je olako napustila", rekao je Nick Stadtmiller, direktor tržišta u razvoju u Medley Global Advisors. "Sumnjam da ćemo uskoro vidjeti povećanja stopa od centralne banke osim ako im ne ponestane opcija".
.webp){kind=icon}
