Evropska centralna banka (ECB) je u januaru na pragu da ponovo smanji kamatne stope. Tržišta su već u pripravnosti, prema postavci prekonoćnih svopova (OIS) smanjenje od 25 baznih poena je skoro izvjesno, a i vjerovatnoća da dođe do rezanja kamate u martu je relativno visoka, preko 85 odsto.
Inflacija u evrozoni je blizu preferiranih dva odsto, a vidimo da prema navodima Lagarde u Davosu, postoji povjerenje u dalje usporavanje inflacije. Pažnja se pomjera ka ekonomskom rastu. Imajući u vidu da je perspektiva rasta u Evropskoj uniji (EU) prilično slabašna, očekujemo da ECB prati put smanjenja kamatnih stopa.
Kamatne stope, iako smanjene u više navrata u 2024, i dalje su u restriktivnoj zoni i ograničavaju zaduživanje preduzeća i domaćinstava, što se dalje preliva na slabiji oporavak privrede. Očekuje se da bi još dva smanjenja od 25bp dovela kamate bliže neutralnoj teritoriji, mada su različite procjene gdje bi se ta neutralna stopa mogla naći - svakako se sugeriše da je ona iznad dva odsto.
Iako je odluka prilično izvjesna, ECB je u nezavidnoj poziciji.
Prva stvar je van dohvata ruke ECB, a to su dalje odluke Trumpa po pitanju protekcionističkih mjera, koje se vrlo lako prelivaju s tržišta na tržište. Ako dođe do povećanja carina, to će svakako pogoditi evropsku ekonomiju, pogotovo što je ona u suficitu po pitanju razmjene sa SAD-om. Prema podacima Evropske komisije, ekonomski odnosi ovih dviju zemalja direktno kreiraju oko 9,4 miliona radnih mjesta, a indirektno čak 16 miliona. Dodatno, ako ove mjere budu raspirile inflaciju u SAD-u, efekti će se neizostavno preliti i na Evropu.
Trumpovi potezi su najizraženiji rizik po evropsku ekonomiju i imaju potencijal da pomrse konce donosiocima odluka, smatraju analitičari BBA.
Druga stvar je već interne prirode. ECB cilja da ostvari inflaciju blizu dva odsto, ali da u tom procesu ne našteti previše ekonomiji koja svakako tromo raste. U decembru je ECB smanjila svoje prognoze rasta za 2025. i 2026. godinu, a Njemačka i Francuska se izdvajaju kao posebno trome, a prisutne su i političke nestabilnosti. Što se tiče inflacije i dalje dominira inflacija usluga koja pokazuje znake perzistentnosti, uprkos visokoj bazi iz prethodnih perioda. Međutim, očekuje se da zarade uspore rast i time sklone pritisak s rasta cijena u domenu.
Daljnje smanjivanje kamatnih stopa ne preliva se jednoznačno na kreditnu aktivnost, pogotovo u trenutnim uslovima, što takođe daje podršku ECB da nastavi ciklus smanjenja kamatnih stopa. Iako kamate idu dole, uslovi kreditiranja ne pokazuju istu sliku. Prema anketi o kreditnoj aktivnosti ECB, uslovi zaduživanja privrede su pooštreni, ali na osnovu veće percepcije rizika od banaka, pogotovo u Njemačkoj i Francuskoj, uslijed političkih neizvjesnosti.
Uslovi za stambene kredite nisu značajno promijenjeni, nakon što je tokom nekoliko tromjesečja zabilježeno popuštanje. Kod potrošačkih kredita banke su pooštrile standarde, što je posljedica toga da u ovom dijelu kreditne aktivnosti postoji zabrinutost o kvalitetu potraživanja. Što se tiče tražnje za kreditima, u domenu privrede primjetan je blagi rast u četvrtom tromjesečju pod uticajem nižih kamatnih stopa.
Za prvo tromjesečje 2025. banke očekuju nepromijenjenu tražnju, uslijed slabe dinamike ekonomije, pogotovo sporog oporavka kreditiranja u oblasti investiranja, što je oblast najviše pogođena neizvjesnostima. Slab oporavak potražnje, banke vide kao rezultat ekonomskih i geopolitičkih neizvjesnosti.
Tražnja od stanovništva rasla je intenzivno u domenu stambenih kredita, uslijed nižih kamata, i sporije kod potrošačkih kredita, a banke za prvo tromjesečje 2025. očekuju daljnji rast tražnje stanovništva. Rezultati ankete pokazuju da uticaj kamatnih stopa na uslove kreditiranja biva nadmašen percepcijom i averzijom prema riziku, što dalje utiče na pooštravanje standarda kreditiranja, najviše u domenu privrede i potrošačkih kredita stanovništvu.
.webp){kind=icon}
