Turske devizne rezerve porasle su najviše u godinu dana, na gotovo 109 milijardi dolara (207,9 milijardi KM) nakon novčanih transfera iz Rusije za izgradnju nuklearne elektrane.
Bruto rezerve Turske centralne banke porasle su za 7,4 milijarde dolara (14,11 milijardi KM) tokom sedmice do 5. augusta, što je najveće povećanje u 12 mjeseci, prema podacima monetarnih vlasti. Devize su činile 6,7 milijardi dolara (12,7 milijardi KM) tog povećanja, a zlato ostatak.
Turske rezerve rastu | U godinu dana najviše su porasle bruto devizne i zlatne rezerve/Bloomberg
Dvosedmično povećanje turskih suverenih posjeda otkako je ministar finansija Nureddin Nebati govorio o pozamašnim transferima iz inozemstva sada je premašilo 10 milijardi dolara (19 milijardi KM). Vjerovatno je glavni izvor Rusija, jer su turski dužnosnici prošlog mjeseca rekli za Bloomberg da je Rosatom Corp. u procesu prijenosa 15 milijardi dolara (28,6 milijardi KM) u tursku podružnicu koja na obali Sredozemnog mora gradi nuklearnu elektranu Akkuyu vrijednu 20 milijardi dolara (38,1 milijardu KM).
Kako je došlo do ovoga
Devizni depoziti kompanija u Turskoj porasli su za oko 4,4 milijarde dolara (8,3 milijarde KM) tokom istog razdoblja, vjerovatno kao rezultat ruskih transfera, rekao je ekonomist Haluk Burumcekci u izvještaju, pozivajući se na službene podatke bankarskog regulatora.
Turske banke koje primaju transakcije moraju ostaviti dio svoje nove gotovine kao obavezne rezerve kod monetarnih vlasti.
Također mogu posuditi nešto od toga centralnoj banci u okviru zamjena FX-lira, izvora deviznog finansiranja za monetarnu vlast od 2019. Analiza podataka o sedmičnim rezervama pokazala je povećanje od 1,8 milijardi dolara (3,4 milijarde KM) u takvim zamjenama FX-lira prošli petak.
Komercijalni zajmodavci mogu parkirati dio gotovine u centralnoj banci u okviru takozvanog depo mehanizma.
Promet novca između stranih zajmodavaca, turskih komercijalnih banaka i monetarnih vlasti naglašava konkurentske finansijske prioritete za kreatore politike u Ankari.
Turska centralna banka pokušava povećati rezerve dok se vanjskotrgovinski jaz povećava, uglavnom zbog sve većih troškova uvoza energije. Međutim, također mora nastaviti podržavati liru kako bi obuzdao potrošačku inflaciju koja je sada na gotovo 80 posto.
Kako bi ojačale valutu, vlasti moraju održavati nenajavljene valutne intervencije, odljev deviznih sredstava. Bloomberg Economics procjenjuje da je centralna banka intervenirala na valutnom tržištu u iznosu od 70 milijardi dolara (133,5 milijardi KM) kako bi poduprla liru.
Valuta je i dalje najlošija u svijetu među glavnim valutama koje prati Bloomberg ove godine, s padom od gotovo 26 posto.
.webp){kind=icon}
