Bijele ulice Santorinija će ovog ljeta biti preplavljene milionima posjetilaca, ali nisu svi na grčkom ostrvu sretni što ih vide.
"Turizam uništava vinograde", rekao je proizvođač vina Matthew Argyros u intervjuu. "Dajem crveno upozorenje za ostrvo". Njegova porodična vinarija, osnovana 1903. godine, proizvodi vino iz otprilike četvrtine ostrvskih vinograda. Argyros upozorava da su cijene poljoprivrednog zemljišta skočile na tom području dok se investitori bore za prostor za izgradnju novih odmorišta.
Proizvodnja grožđa na Santoriniju je pala za skoro 50 posto u posljednjih 20 godina, s prosječnim godišnjim padom od 2,7 posto, prema podacima Udruženja vinara Santorinija. Proizvodnja je, prema lokalnim vinarima, u opasnosti da padne na nulu do 2041. godine ako se ne poduzmu određene mjere. Nedostatak vode otežava uzgoj vinove loze, a tokom godina su izgubili većinu radnika u korist turističke industrije, rekao je Argyros.
Sa svog balkona u brdskom selu Pyrgos Antonia Noussia je nekada mogla vidjeti vinograde sve do obale. Sada su, kaže, vidljivi "samo mali dijelovi vinograda". "Možete vidjeti ljude kako nose posteljinu, zalihe za doručak, i ne djeluje kao naseljeno selo", rekla je Noussia, vanredna profesorica urbanog dizajna i planiranja na London South Bank univerzitetu, koja pola godine živi na ostrvu gdje je provela svoje djetinjstvo. Kada turisti nestanu tokom zime, lokalci se oslanjaju samo na jednu malu prodavnicu.
Turizam je ubrzao širom Evrope od pandemije, pogoršavajući probleme s opskrbom, zakrčenim ulicama i ekonomskim neravnotežama u nekoliko žarišta kao što je Santorini. Neka mjesta pokušavaju ublažiti pritisak naplatama boravka, ograničenjima i čak privremenim zabranama – s ograničenim uspjehom, dok se odvija ljeto s rekordnim brojem posjetilaca.
"Bit će ovo jako loša godina za Santorini", rekao je gradonačelnik Nikos Zorzos. Ostrvo ne može priuštiti "nijedan krevet više" za smještaj, dodao je – naglašavajući da bi to bio slučaj čak i ako se infrastruktura poboljša kako bi ostrvo moglo podnijeti veći broj posjetilaca. Opština nije u stanju nametnuti zabranu gradnje, pa želi da atinska vlada djeluje.
Santorini očekuje 3,4 miliona turista ovog ljeta, uprkos tome što lokalne vlasti traže ograničenja od 2012. godine, rekao je Zorzos.
Depositphotos
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis priznao je da se područje suočava s problemom "pretjeranog turizma". U junu je najavio planove za ograničenje kruzera za najpopularnija ostrva u zemlji. "Mislim da ćemo to uraditi sljedeće godine", rekao je Mitsotakis u ranijem intervjuu.
Nova pravila mogla bi ograničiti ukupan broj mjesta za pristajanje kruzera ili uvesti proces licitacije za termine. To je najnoviji prijedlog za ograničenje broja jednodnevnih posjetilaca s kruzera. Zorzos je ranije postavio ograničenje od 8.000 posjetilaca s kruzera dnevno, iako je to poništeno tokom pandemije i nedavno ponovo uspostavljeno, pa je ukupni učinak na broj turista nejasan.
Lokalne vlasti su uspjele smanjiti broj dana posjeta, pa su tako posjete kruzera pale sa 63 dana na 48 za ovu sezonu – broj koji će se dodatno smanjiti sljedeće godine.
Centralna administracija Grčke također nastoji nametnuti ograničenja na kratkoročni najam u prenapučenim područjima, uključujući većinu svojih vrhunskih destinacija na Egejskom i Jonskom moru. Vlada je pripremila zakon, koji je trenutno na javnoj raspravi, koji povezuje broj kratkoročnih najmova s brojem dostupnih hotela u svakoj regiji
Evropska komisija je prepoznala probleme na ostrvima, rekavši u izvještaju iz 2018. da su posjetitelji donijeli milijardu eura godišnje Santoriniju, dok su povećali populaciju na čak 107,8 turista na svakih 100 stanovnika. Neki od negativnih učinaka "imaju trajne posljedice na ostrvo i njegovu zajednicu", napisali su autori izvještaja.
Ljetni protesti
Ovo je situacija koju dijele i druge zajednice koje žive među glavnim atrakcijama Evrope. Venecija je ove godine uvela ulaznicu i zabranila velikim i bučnim grupama da ulaze. U španskim destinacijama Mallorca i Kanarska ostrva lokalci protestuju kako bi povratili prostor od posjetilaca. Barcelona je također postala žarište bijesa zbog turizma koji istiskuje stanovnike.
Depositphotos
Neki su poduzeli hitne mjere nakon što je lokalna infrastruktura pukla pod pritiskom. Krajem juna, gradonačelnik italijanskog ostrva Capri najavio je zabranu dolazaka turista zbog ozbiljnog nedostatka vode – iako je mjera ublažena unutar jednog dana nakon što su zalihe povećane, prema lokalnim medijima.
"Problem nije ograničen samo na nekoliko ostrva i definitivno nije samo grčki", rekao je Ioannis Spilanis, vanredni profesor na Univerzitetu Egeja. "Problem je više nego očigledan od najmanje 2018. godine, zatim je došla pandemija, zaboravili smo na to i požurili da vratimo putovanja i turizam kako bismo nadoknadili štetu".
Tokom ljeta 2023. godine Grci su oslobodili plaže od ležaljki i barova, protest poznat kao "pokret peškira". Vlada je usvojila strožija pravila o korištenju plaža i pobrinula se da se ona provode čestim inspekcijama. U Grčkoj su sve plaže po zakonu slobodne za pristup i ne mogu biti privatne.
Ulog je visok za grčku ekonomiju. Nakon više od decenije štednje nakon finansijske krize, BDP ostaje mnogo niži nego što je bio prije 2008. godine. Turizam je bio svijetla tačka, obarajući rekorde prije pandemije i predstavljajući gotovo petinu ekonomskog outputa u 2023. godini, prema Svjetskom vijeću za putovanja i turizam.
Zemlja je privukla 32,7 miliona turista u 2023. godini, 18 posto više nego prethodne godine, prema podacima Grčke banke, dok je prvi kvartal 2024. godine donio skoro 25 posto više posjetilaca nego u istom periodu prošle godine.
Ugrožene lokacije
U međuvremenu, pritisak nastavlja rasti na nekim mjestima. Nekoliko ostrva udaljeno od Santorinija, na popularnoj plaži Serifos, gradonačelnik Konstantinos Revinthis je rekao da nema otvorenih restorana od decembra do februara. "Ništa više nije za lokalce na Serifosu", rekao je.
Serifos, zajedno s Folegandrosom i Sifnosom, ove godine je dospio na listu najugroženijih lokacija u Evropi, koju je sastavila grupa za očuvanje baštine Europa Nostra, koja je ukazala na "nekontrolisanu gradnju" i degradaciju prirodnih resursa. Požari su izbili u julu dok grčki toplotni talas tinja.
Revinthis je rekao da će "turisti biti neugodno iznenađeni ove godine zbog nedostatka vode" i trebali bi se pripremiti za sve veće gužve koje bi ih mogle spriječiti da stignu na vrijeme na svoj trajekt. "Moraju znati da neće moći da se tuširaju ako se ne pronađe hitno rješenje".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...