.webp){kind=icon}
Posljednje poruke iz ECB-a de facto govore da je prvo rezanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova riješen slučaj na idućoj sjednici u lipnju. Nakon toga, do kraja godine očekujemo smanjenje stopa za dodatnih 75 baznih bodova, što će 3-mjesečni i 6-mjesečni Euribor spustiti prema 3 posto do kraja 2024. godine.
Promatrajući oblik kamatnih krivulja, ispada da su financijska tržišta nešto opreznija u kalkuliranju magnitude monetarne relaksacije. Oblik krivulja nam kaže da tržišta nisu u potpunosti sigurna da je rezanje referentnih stopa za ukupno jedan postotni bod do kraja 2024. godine ostvarivo, a opet da od ECB-a možemo vidjeti smanjenje stopa od barem 0,75 postotnih bodova. Razlog za određenu skepsu u razmjer nadolazećeg opuštanja leži u recentnim ekonomskim podacima, koji govore u prilog solidnog stanja domaće potražnje eurozone.
Ako dekomponiramo stopu inflacije u eurozoni, vidimo da su cijene usluga glavni nositelj preostalog međugodišnjeg rasta cijena. Tako nešto ne iznenađuje, jer dosadašnja monetarna restrikcija nije povukla europsko gospodarstvo u ponor, realno plaće ove godine rastu brže nego prošle, a i poslovna klima se postepeno oporavlja. U tom kontekstu, veći su rizici da bi inflacija ove godine mogla iznenaditi na više nego na niže, a osobito bi to neugodno iznenađenje moglo biti ukoliko dođe do novog šoka u lancima ponude, neovisno da li od hrane ili energenata, gdje bi se njihovo poskupljenje naglo prelilo na značajno više stope inflacije. Ali zasada to nije osnovni scenarij.
Unatoč nadolazećoj monetarnoj relaksaciji, kamatne stope na depozite kod banaka bi trebale nastaviti blago rasti. Klijenti banaka će još neko vrijeme tražiti dio kolača od dosadašnjeg monetarnog stezanja. Prijenos prijašnjih podizanja kamatnih stopa središnjih banaka na kamatne stope na depozite, tzv. depozitna beta, nije bio potpun.
Prijenos stezanja na depozitne stope je kod hrvatskih banaka iznosio manje od 70 posto, kod srpskih nešto više od 70 posto, dok je u ostalim zemljama Adria regije bio između 30 i 40 posto. Sve je to manje od prijenosa na depozite u Italiji koji je iznosio skoro 80 posto, a osobito u Njemačkoj gdje je bio preko 90 posto. Nepotpuni prijenos stezanja najčešće odražava visoku razinu neiskorištene likvidnosti kod banaka, koji je pak jedan od elemenata održavanja zdravlja bankovnog sustava.
Kamatne stope na kredite u narednim mjesecima će ostati oko trenutno povišenih razina ili čak još malo porasti. Smanjenje stopa središnjih banaka ubuduće će smanjivati prihod koji banke ostvaruju po osnovi deponiranja viška sredstava kod monetarnih vlasti. Zbog toga te porasta stopa na depozite i troškova koje nose ulaganja u digitalna rješenja radi organskog rasta biznisa, banke će profitabilnost izraženije braniti i kroz kamatne stope na kreditni portfelj.
