Njemački je izvoz skočio na početku godine, što bi mogao biti znak popuštanja slabosti u industriji najvećega europskog gospodarstva, a to onda ne bi bila loša vijest ni za Hrvatsku.
Izvoz je u odnosu na prosinac porastao 6,3 posto. Unatoč tome što je i njemački uvoz rastao iznad očekivanja, trgovinski se višak povećao na 27,6 milijardi eura.
Izvoz je iznosio 135,6 milijardi eura, a uvoz 108 milijardi eura s mjesečnim rastom od 3,6 posto. Od ukupnog izvoza 75,8 milijardi eura je završilo u ostalim članicama Europske unije.
Na godišnjoj je razini izvoz bio veći 0,3 posto, a uvoz manji 8,3 posto.
Jedan od razloga za veću brojku je povećan izvoz u Kinu budući da je mjesečni rast iznosio 7,8 posto. Ekonomist u Deutsche Bank Robin Winkler kaže da je to zraka nade.
"Unatoč svim sumornim okolnostima, njemačka vanjska trgovina dobro je krenula u 2024. godini", rekao je.
Ako se tim smjerom nastavi mogle bi se ublažiti zabrinutosti oko toga da se Njemačka nalazi usred recesije zbog pada potrošnje i slabe inozemne potražnje. U zadnjem tromjesečju lani bruto domaći proizvod je pao 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela objavio je u srijedu da se nova blaga kontrakcija očekuje i u prvom tromjesečju ove godine.
Analitičari Bloomberg Economicsa ovoga su tjedna smanjili prognozu rasta za Njemačku u ovoj godini na 0,2 s 0,4 posto, upravo kao jedan od razloga navodeći slabu globalnu potražnju koja se onda mora osjetiti na trgovinskoj bilanci.
Ifo institut također je smanjio ovogodišnju prognozu na 0,2 s 0,7 posto. No, za iduću ju je povećao za 0,2 postotna boda na 1,5 posto.
"S postupnim popuštanjem monetarne politike i cjenovnih pritisaka te efektima veće kupovne moći potrošača gospodarstvo bi trebalo ubrzati prema sredini godine", smatra Timo Wollmershäuser, voditelji ekonomskih istraživanja u Ifo institutu.
U svakom slučaju, oporavak ili rast u Njemačkoj bi jako dobro došao hrvatskom gospodarstvu koje, kako je razvidno u tekstu analitičara Bloomberg Adrije Ivana Odrčića, raste na klimavim nogama budući da se oslanja na potrošnju, a ne na proizvodnju i izvoz.
Ako se to ne promijeni, dodaje, teško da će stope rasta od blizu tri posto još dugo trajati.